| |
09.03.2010.
'New Deal' za agrarnu politiku EU-2013
|
Grupa socijalista i demokrata u Europskom parlamentu jučer je iznijela svoju viziju za fer i opsežne reforme Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) EU. "Danas 80% CAP proračuna i dalje odlazi na 20% poljoprivrednika. Predlažemo inovativan i integrirani sistem koji bi radio pravedniju raspodjelu resursa među poljoprivrednicima i članicama", rekao je glasnogovornik Capoulas Luis Santos.
Grupa iz Europskog parlamenta tvrdi da jedna od najstarijih politika EU koja je u upotrebi treba sveobuhvatne reforme iz dva razloga.
Prvo, zbog nastajanja novih izazova, kao što su klimatske promjene, upravljanje vodama, obnovljivi izvori energije, bioraznolikost i erozija tla. Grupa naglašava potrebu da se krene prema više održivim proizvodnim modelima i predlaže razmatranje novih "karbon kredit" instrumenata za poljoprivredu.
Drugo, zato što princip ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije sadržan u ugovorima EU "nikada nije bio uvršten u ciljeve CAP-a". Grupa napominje da najveće farme, koji su općenito i najkonkurentnije i najefikasnje, "nastavljaju primati najviše podrške".
Stavljajući kraj na "nepoštene raspodjele javnih sredstava (80% proračuna za 20% poljoprivrednika)", također će se dati CAP-u obnovljeni legitimitet, naglašava se u prijedlogu.
Budući da je primarna funkcija poljoprivrede da hrani populaciju, , sektor je više strateški i ne može se rješavati kao druga ekonomska tržišta, piše u dokumentu.
Član Parlamenta Stéphane Le Foll kazala je da bi se novi CAP trebao usmjeriti na tri načela: "reguliranje tržišta, kompenziranje poljoprivrednika u nepovoljnom položaju i plaćanje poljoprivrednicima za usluge u društvu".
Dokument vizije poziva na uspostavu 'New Deal-a' između sektora poljoprivrede, prehrambene industrije, istraživanja i razvoja i građana, uokvirenog "jednim strukturiranim okvirom europskih pravila za dodjeljivanje subvencija farmerima na temelju kriterija prihvaćen od društva i međunarodnih partnera ".
Model predložen od socijalista i demokrata se sastoji od tri različite vrste plaćanja poljoprivrednicima.
Dobrovoljna 'integrirana shema ugovornih plaćanja ' bi davala grant plaćanja poljoprivrednicima u zamjenu za pružanje određene usluge, kao što su poljoprivredne površine ili održavanje ekološke usluge povezane s biološkom raznolikošću. Ideja koja stoji iza je da se razdvoje subvencije od zemljišta i osigura da subvencije idu poljoprivrednicima, koji nemaju uvijek vlastitu zemlju za obrađivanje.
"Regulacija sistema za upravljanje rizicima i krizama" će pružiti poljoprivrednicima sigurnu mrežu u slučaju nepostojanosti cijena, suša, poplava ili širenja bolesti životinja, na primjer.
Sigurnosni alati uključuju predložene intervencione cijene, skladištenje, osiguranje, stvaranje javnog / privatnog tržišnog stabilizacijskog fonda i ugovaranje između poljoprivrednika, agro-industrije i lanca distribucije.
"Shema potpore za strukturne mjere" bila bi sastavljena od preostalog iz trenutnog drugog stuba. Time bi se pružila pomoć mladim poljoprivrednicima za početak, stručno osposobljavanje, te ulaganje u diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima.
(CEPPEI)
|
| _______________________________________________________________________ |
08.03.2010.
AKO GRČKA PROPADNE, EURO NEMA SMISLA
|
"Francuska će podržati Grčku u naporima za smanjenje budžetskog deficita i nema namjeru da gleda kako ta zemlja propada", izjavio je u subotu francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. - Ako smo već stvorili euro, ne možemo da dopustimo da propadne zemlja koja je članica eurozone. U suprotnom slučaju, stvaranje eura nema smisla, rekao je Sarkozy, prenosi Reuters.
"Moramo da podržimo Grčku zato što se ta država trudi, ili u suprotnom euro više neće postojati", izjavio je francuski predsjednik.
U planu je da grčki premijer Georgos Papandreu u nedjelju posjeti Pariz u sklopu turneje po evropskim prijestonicama, u pokušaju pridobijanja podrške za plan spasa svoje prezadužene zemlje.
Na sastanku u petak navečer s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu, Papandreu je dobio političku podršku, ali ne i obećanje finansijske pomoći.
Francuski zvaničnici su naveli da trenutno nema potrebe da se Grčkoj daje novčana pomoć, ali je Sarkozy istakao kako bi Pariz bio spreman da pomogne ukoliko bi Grčkoj prijetio budžetski slom.
(FENA)
|
| _______________________________________________________________________ |
04.03.2010.
BARROSO PREDSTAVIO NOVU STRATEGIJU ZA ZAPOŠLJAVANJE I PRIVREDNI RAST
|
Predsjednik Europske komisije José se Manuel Barroso predstavio je u srijedu 3. marta u Bruxellesu prijedlog privredne strategije za sljedeće desetljeće u kojem je naglasak na koordinaciji privrednih politika kako bi se izbjegle razlike u privrednom rastu i spriječile finansijske krize.
'Razlike između zemalja članica utječu na sve. Sada smo ovisni jedni o drugima više nego ikad i stoga nam treba privredna koordinacija', izjavio je Barroso predstavljajući strategiju nazvanu 'Europe 2020', koja bi trebala zamijeniti Lisabonsku strategiju.
Cilj te strategije, prihvaćene 2000., bio je da europska privreda do 2010. postane najmoćnija i najdinamičnija na svijetu, što, po općoj ocjeni, nije postignuto. 'Moramo priznati da velika privredna međuovisnost također zahtijeva odlučniji i suvisliji odgovor na političkoj razini. Morat ćemo više nego prije uporno i suvislo raditi na koordinaciji i zajedničkom vladanju. Tek ćemo tada imati jasnu europsku strategiju', nastavio je Barroso.
Komisija predlaže zemljama članicama da se utvrdi pet mjerljivih ciljeva u području zapošljavanja, istraživanja i inovacija, klimatskih promjena i energije, obrazovanja i borbe protiv siromaštva.
U prijedlogu strategije predviđa se povećanje stope zaposlenosti sa 69 na 75 posto i povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj sa sadašnjih 1,9 posto na tri posto bruto domaćeg proizvoda EU-a. Emisija ugljičnog dioksida trebala bi se do 2020. smanjiti za 20 posto u odnosu na 1990., udio obnovljivih izvora energije povećati na 20 posto, a potrošnja energije smanjiti za 20 posto.
Udio učenika koji rano napuštaju školu trebao bi pasti ispod 10 posto, a najmanje 40 posto mladih trebalo bi imati diplomu. To je posebice važno jer će, po procjenama EK-a, biti otvoreno 16 miliona novih radnih mjesta koja će tražiti visoki stepen obrazovanosti, a broj radnih mjesta za koja treba niski nivo vještina smanjit će se za 12 miliona. Broj ljudi kojima prijeti siromaštvo trebao bi se smanjiti za 20 miliona sa sadašnjih 80 miliona.
'U Europi je privredni rast malen i stoga je u opasnosti naša budućnost. Moramo se odlučno pozabaviti našim slabostima i iskoristiti naše brojne prednosti. Moramo stvoriti novi privredni model utemeljen na znanju, niskoj emisiji ugljičnog dioksida i visokoj stopi zaposlenosti. Ta bitka zahtijeva pokretanje svih faktora u Europi', naglasio je Barroso.
O prijedlogu strategije raspravljat će čelnici 27 zemalja članica na sastanku na vrhu 25. i 26. marta. Komisija želi, kako je naznačeno u strategiji, vladama zemalja članica upućivati smjernice u vezi s privrednom politikom. Po modalitetima, o kojima će se još razgovarati, EK bi onim članicama koje ne bi slijedile smjernice mogao slati upozorenja.
Više o tome:
Evropska komisija : www.europa.eu
|
| _______________________________________________________________________ |
03.03.2010.
PododboR za poljoprivredu i ribarstvo: ZAJEDNIČKA IZJAVA EVROPSKE KOMISIJE I BOSNE I HERCEGOVINE
|
Predstavnici Evropske komisije i institucija Bosne i Hercegovine susreli su se u Sarajevu da rasprave nivo približavanja zemlje u oblastima poljoprivrede i ribarstva. Analiziran je i razvoj u oblasti bilateralne trgovine.
Napredak Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija zavisi od ispunjavanja zahtjeva iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Evropskog partnerstva sa EU, između ostalog i u ovim oblastima, koje su naročito važne za privredu zemlje. Na kraju sastanka, delegacije Evropske komisije i Bosne i Hercegovine, donijele su sljedeće zaključke:
U cjelini, Privremeni sporazum se provodi bez problema. Dalje postepeno smanjivanje carina za poljoprivredne i riblje proizvode je osigurano.
Obje strane složile su se da je, uprkos ekonomskoj i finansijskoj krizi, Bosna i Hercegovina uspješno održava stabilnost trgovine poljoprivrednim proizvodima. Trgovina između EU i Bosne i Hercegovine se smanjila u 2009. godini. Smanjivanje carina na proizvode porijeklom iz EU nije dovelo do povećanja uvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU u Bosnu i Hercegovinu. Ovo je pozitivan znak blagog povećanja konkurentnosti i diverzifikacije sektora.
Komisija je istaknula da Bosna i Hercegovina treba ubrzati procedure približavanja zakonodavstva u poljoprivredi, npr. donošenjem Zakona o zaštiti geografskih oznaka.
Uočen je određeni napredak u oblasti sigurnosti hrane i veterinarskim i fitosanitarnim pitanjima, što su ključni prioriteti Evropskog partnerstva. Komisija je pozvala Bosnu i Hercegovinu da poboljša provedbu propisa i svoje administrativne kapacitete, ukjučujući koordinaciju struktura kontrole.
Komisija je pozdravila napredak u ruralnom razvoju i podstaknula Bosnu i Hercegovinu da izradi sveobuhvatnu strategiju ruralnog razvoja za cijelu zemlju. To bi bilo od koristi ne samo poljoprivrednicima i proizvođačima prerađenih poljoprivrednih proizvoda, već i stanovnicima seoskih područja, npr. kroz mjere unaprijeđenja infrastrukture.
Komisija je pozdravila tehnički napredak ostvaren u poljoprivrednoj statistici i sistemima registracije, što su ključni prioriteti Evropskog partnerstva. Komisija je podsjetila na izuzetan značaj popisa stanovništva 2011. godine za proces integrisanja Bosne i Hercegovine u EU općenito, a posebno u sektoru poljoprivrede. Popis se ne bi trebao odlagati.
Komisija je podsjetila da treba dalje jačati koordinaciju politika poljoprivrede i ribarstva na nivou države. Raspodjelu nadležnosti u sektoru sigurnosti hrane treba dalje usmjeravati i pojasniti kako bi se izbjeglo preklapanje.
Komisija je pozdravila činjenicu da je riba koja se ulovi u ribogojilištima pod stalnim veterinarskim nadzorom. Bosna i Hercegovina očekuje značajno povećanje izvoza ribe u EU zbog pogodnosti liberalizacije trgovine. Bosna i Hercegovina je zbog toga zatražila povećanje kvota za riblje proizvode sa 60 tona na 4,500 tona.
DEI
|
| _______________________________________________________________________ |
03.03.2010.
U EU 23 miliona nezaposlenih u januaru
|
Statistička agencija EU Eurostat saopćila je kako je u eurozoni u januaru bez posla bilo skoro 15,7 miliona ljudi. U čitavoj EU u prvom je mjesecu bez posla bilo gotovo 23 miliona osoba.
Stopa nezaposlenosti u 16 zemalja eurozone zadržala se u januaru na 9,9 posto, što je ispod nivoa kojeg su očekivali analitičari, pokazuju podaci Eurostata.
Nezaposlenost je posljednji put bila na tom nivou u listopadu 1998. godine, dok je prosječna stopa koju su za siječanj predvidjeli ekonomisti iznosila 10,1 posto.
Statistička agencija EU Eurostat priopćila je kako je u eurozoni u siječnju bez posla bilo skoro 15,7 miliona ljudi, što je za 38.000 više nego u prosincu prošle godine. U razdoblju između januara 2009. i 2010. godine oko 2,2 miliona stanovnika eurozone je ostalo bez posla.
Stopa nezaposlenosti u svih 27 članica EU ostala je u januaru na 9,5 posto koliko je iznosila i prethodni mjesec. To znači da je u EU u prvom mjesecu bez posla bilo gotovo 23 miliona osoba, odnosno za 136.000 više nego u decembru.
Najnižu stopu nezaposlenosti među državama eurozone u januaru su imale Holandija sa 4,2 i Austrija sa 5,3 posto. Španjolska je, na drugoj strani, teško pogođena krahom svog građevinskog sektora, zabilježila najveću nezaposlenost od čak 18,8 posto. Njemačka, zemlja s najvećom privredom u eurozoni, zabilježila je najmanje godišnje povećanje stope nezaposlenosti sa 7,2 na 7,5 posto.
Na nivou EU najviše nezaposlenih imala je Letonija – 22,9 posto radno sposobnog stanovništva, prenose agencije. Analitičari ističu da je stopa nezaposlenosti pokazatelj koji sporo reagira na promjenu ekonomske situacije i da će tokom ove godine dostići maksimum od oko 11 posto, što će zaustaviti ekonomski oporavak zbog smanjenja individualne potražnje.
Eurostat je u utorak objavio i podatke o rastu potrošačkih cijena u februaru koji je usporen zbog rasta nezaposlenosti i slabog ekonomskog oporavka. Tako je inflacija u eurozoni usporila prošloga mjeseca na 0,9 posto godišnje, nakon što je u januaru godišnja stopa inflacije bila 1 posto.
Bizon.ba
|
| _______________________________________________________________________ |
02.03.2010.
REHNOVA POSJETA GRČKOJ U ZNAKU PITANJA HOĆE LI ATENA ISPUNITI ZACRTANE CILJEVE
|
Povjerenik Europske unije za privredna pitanja Olli Rehn doputovao je u ponedjeljak 1. marta u posjetu dugovima pritisnutoj Grčkoj radi inspekcije napretka njezine vlade u rezanju ogromne zaduženosti i proračunskog manjka, koji već sedmicama nagrizaju vjerodostojnost europske jedinstvene valute.
Rehn bi se trebao sastati s nizom visokih grčkih dužnosnika, među kojima su ministar finansija George Papakonstantinu, ministar privrede Luka Katseli, te ministar rada Andreas Loverdos.
Grčka socijalistička vlada predstavila je niz mjera rezanja javne potrošnje, povećanja prihoda od poreza, te ublažavanja posljedica višegodišnjeg lošeg upravljanja finansijama.
Grčki manjak u visini 12,7 posto bruto domaćeg proizvoda više je nego četiri puta veći od dopuštene gornje granice za zemlje Unije. Vlada je obećala rezanje manjka za četiri postotna boda, na 8,7 posto, u ovoj godini, cilj koji se sve više čini sve manje ostvarivim za tu recesijom pogođenu zemlju.
Pokažu li se dosad planirane mjere nedostatnima, ministri finansija EU-a mogli bi na sastanku zakazanom za 16. marta od grčke vlade zatražiti provedbu još oštrijih mjera.
Grčki su mediji u nedjelju izvijestili da bi vlada mogla do srijede najaviti nove mjere, uključujući podizanje stope PDV-a, dodatna smanjenja prava zaposlenih u javnom sektoru, te moguća ograničenja isplate božićnica i regresa, koji se u Grčkoj nazivaju 13. plaćom.
Novinska agencija Athens News Agency prošle je sedmice izvijestila da je misija EU-a i Europske središnje banke koja je prošle sedmice posjetila Atenu radi pripreme terena za Rehnov posjet uočila neke ključne prepreke ostvarenju grčkih prognoza prihoda.
Europski su stručnjaci upozorili da će, pokažu li se najavljene mjere štednje nedostatnima, biti nužno provesti dodatne mjere uštede 3,6 do 4,8 milijardi eura.
Grčki partneri u Europskoj uniji izrazili su posebnu frustriranost činjenicom da je Atena uspjela nagomilati gotovo 300 milijardi eura duga unatoč tome što je desetljećima dobivala novac od Bruxellesa. Oni su Grčkoj zasad dali samo političku podršku, ne obvezujući se ni na kakve konkretne mjere pomoći.
Čelnik Eurogrupe ministara financija eurozone Jean-Claude Juncker u nedjelju je pak upozorio da Grčka mora intenzivirati mjere štednje jer porezni obveznici u ostalim članicama nisu spremni sudjelovati u otklanjanju posljedica lošeg upravljanja prošlih grčkih vlada.
'Grčka mora intenzivirati svoja nastojanja da smanji proračunski manjak', kazao je Juncker, koji je ujedno i premijer Luksemburga, u intervjuu za grčke dnevne novine Eleftherotypia. 'Grčka se mora usredotočiti na dodatno smanjenje potrošnje i načine povećanja svojih prihoda'.
Više o tome:
Euro Activ: http://www.euractiv.com/
|
| _______________________________________________________________________ |
26.02.2010.
"PRISTUP LOKALNIH ZAJEDNICA FONDOVINA EU“
|
U Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla u okviru Centra za regionalnu saradnju, održan je prvi zvanični sastanak tima ptojekta „Pristup lokalnih zajednica fondovina EU“ čime je ovaj projekat i zvanično počeo sa realizacijom. Cilj projekta je uspostavljanje saradnje sa lokalnim zajednicama i izgradnja mreže, a sve sa realizacijom efikasnijeg zajedničkog nastupa u projektima Evropske unije. Lokalne zajednice su akteri sa najviše potencijala za učestvovanje i povlačenje sredstava Europske unije. Tuzlanski kanton sa svojih trinaest općina čini kompaktnu cjelinu sa značajnim potencijalima za učešće u projektima kako lokalnog tako i prekograničnog i regionalnog karaktera. Projekat će direktno riješiti probleme lokalnih zajednica umrežavanjem u Centra za regionalnu saradnju. Centar će koordinirati sve aktivnosti mreže i omogućiti efikasniji zajednički nastup u EU projektima. Centar za regionalnu saradnju će raditi na edukaciji i informisanju lokalnih zajednica što će poboljšati učinkovitost u povlačenju sredstava iz fondova.
Na sastanku su prezentirane aktivnosti CRS-a za naredni mjesec, kao i prezentacija aktuelnog javnog poziva Federalnog ministarstva za turizam i okoliš za odabir korisnika sredstava «Transfer za razvoj turizma i okoliša u Federaciji BiH» za 2010. godinu koji ima za cilj poticaja razvoja turizma u Federaiciji BiH. Predstavljen je projekat ORIO i prezentiran prvi poziv za apliciranje za projekte iz oblasti vodosnadbijevanja i transporta. Ukupna vrijednost projekta ORIO za Bosnu i Hercegovinu iznosi 60 miliona eura, a aplicirati mogu lokalne zajednice i javna preduz eća. Vrijednost projekta može se kretati od 2 do 60 miliona eura, a trajaće do kraja 2011. godine. Doprinos projekta ORIO u prvoj fazi, odnosno fazi razvoja će iznositi 50 posto, dok će u fazi implementacije i održavanja projekta iznositi 35 procenata. Prema ovim podacima, lokalne zajednice i javna preduzeća čiji projekti budu prihvaćeni će učestvovati sa samo 15 posto sredstava.
Razgovarano je i o mogućnosti učešća lokalnih zajednica i privrednog sektora na Investicijskoj konferenciji - Sarajevo Business Forum 2010. koji će se održati 6. i 7. aprila 2010. godine u organizaciji BBI banke. Lokalne zajednice i kompanije sa Tuzlanskog kantona će imati priliku predstaviti svoje projekte investitorima sa ciljem privlačenja stranog kapitala. U fokusu Investicionog foruma se nalaze četiri sektora: industrija, energetika, poljoprivreda i turizam. Na sastanku projektnog tima izvršena je najava održavanja bilateralnih poslovnih razgovora institucija i poslovnog sektora sa područja Tuzlanskog kantona s predstavnicima Ambasade Republike Austrije. Tema susreta će biti unaprijeđenje ekonomske bilateralne saradnje između kompanija i institucija Republike Austrije i Tuzlanskog kantona u svim oblastima poslovanja sa težistem na moguće nove investicije od strane austrijskih kompanija, zajedničku implementaciju projekata i i poboljšanje trgovinske razmjene dvije zemlje. Zainteresirani učesnici će imati priliku da predstave ponudu svojih kompanija i potencijalne projekate za direktna strana ulaganja. Poslovni razgovori će se održati 4. marta 2010. godine u prostorijama Kantonalne Privredne komore Tuzla.
Takođe su najavljeni i seminari „Zaštita okoliša i životne sredine – jedan od prioriteta BiH na putu ka EU” gdje će Predstavnici lokalne i kantonalne vlasti, biznis sektor, nevladine organizacije i mediji imati priliku da se upoznaju sa značajem okoliša za eurointegracije i mogućnostima uključivanja zainteresiranih strana, kao i trenutnim stanjem BiH u oblasti okoliša na njenom putu ka eurointegracijama. Najavljen je i ciklus seminara za izradu projekata Ruralnog razvoja u BiH u saradnji sa Ambasadom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, koji ima za cilj upoznavanje sa Strategijom ruralnog razvoja i operativnim planiranjem u odnosu na ekonomski i ruralni razvoj , te izgradnja kapaciteta za ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini uz praktične savjete i prenos iskustava iz Velike Britanije u Bosnu i Hercegovinu. Seminar je namjenjen predstavnicima općina sa područja Tuzlanskog kantona, predstavnicma nevladinog sektora, poslovnim organizacijama te predstavnicima drugih lokalnih i zajedničkih institucija koje mogu biti potencijalni kandidati za dobivanje sredstava iz Evropske Unije.
|
| _______________________________________________________________________ |
25.02.2010.
Komisija izdala mišljenje o islandskom zahtjevu za pridruživanje
|
Evropska komisija izdala je svoje mišljenje preporučivši otvaranje pristupnih pregovora s Islandom nakon što je zemlja podnijela zahtjev za članstvom u Evropskoj uniji. Komisija u svom mišljenju potvrđuje da Island prihvaća zajedničke vrijednosti Unije, kao što su demokratija, vladavina prava i poštivanje ljudskih prava. Takođe identifikuje izazove na putu ka pridruživanju. Nakon današnje preporuke Komisije, Vijeće Evropske unije sada treba odlučiti o otvaranju pristupnih pregovora s Islandom.
Komesar EU za proširenje i politiku susjedstva Stefan Füle rekao je - “Mišljenje predstavlja važan korak u procesu pridruživanja i pruža smjernice Islandu u naporima da postane država članica EU. Siguran sam da će Island pokazati odlučnost u rješavanju izazova istaknutih u mišljenju.”
Kako bi postala državom članicom EU, zemlja kandidat mora ispuniti političke i ekonomske kriterije koje je 1993. godine postavilo Evropsko vijeće u Kopenhagenu i usvojiti sve zakone tj. “acquis” EU. Sudjelovanjem u Evropskom ekonomskom prostoru (EEP), Island je već preuzeo znatan dio acquisa. Kao članica EEP, Island 15 godina sudjeluje na zajedničkom tržištu. Izvještaj Komisije identifikuje područja u kojima vlasti Islanda moraju poduzeti ozbiljne napore kako bi ista bila u potpunosti usklađena sa zakonima EU, posebno ribarstvo, poljoprivreda i ruralni razvoj, okoliš, sloboda kretanja kapitala i finansijske usluge.
Island je zahtjev za članstvom u EU podnio Vijeću 17. jula 2009.godine koje je 27. jula zatražilo od Komisije njeno mišljenje o tom zahtjevu. Kao osnovu za svoje mišljenje, Komisija je islandskim vlastima poslala upitnik od 350 stranica o svim područjima relevantnih politika EU. Temeljem potpunih i detaljnih odgovora Islanda i dodatnih informacija od strane država članica EU, međunarodnih organizacija, te lokalnih i međunarodnih nevladinih organizacija, Komisija je izradila temeljitu analizu trenutne situacije u Islandu i srednjoročnih perspektiva.
Ponuda Islanda za pridruživanje dolazi u vrijeme ekonomske krize. Iskustvo s prijašnjim zemljama kandidatkinjama za pridruživanje pokazuje da izgledi za članstvo u EU i osiguravanje reformi imaju stabilizirajući učinak na finansijska tržišta. Kandidatura Islanda ističe ulogu Unije u promovisanju ekonomske i političke stabilnosti.
Za više informacija posjetite:
http://ec.europa.eu/enlargement/
|
| _______________________________________________________________________ |
23.02.2010.
Španija poziva na brže trošenje sredstava EU
|
Špansko predsjedništvo EU pozvalo je da EU finansiranje hitno bude pojednostavljeno kao sredstvo za rješavanje ekonomske krize u Europi. EU ministri regionalne politike su na sastanku sa stručnjacima u Zaragozi naglasili potrebu za pojednostavljivanje kontrola i upravljanja regionalnim fondovima.
Uklanjanje pretjerano složenih administrativnih nivoa uvrštenih pri apliciranju i implementaciji regionalnih EU fondova može se pokazati kao dodatno sredstvo u borbi za osiguranje ekonomskog oporavka u Europi, tvrde ministri.
Carlos Ocana, španski državni sekretar za trezor, ponovio je špansko uvjerenje da EU regionalni fondovi trebaju biti redistribuiraniu svim regijama, a ne samo u onim na krajnjem dnu ljestvice bogatstva. U međuvremenu, novi EU komesar za regionalnu politiku Johannes Hahn, imao je svoju prvu priliku da iznese svoje viđenje ministrima EU.
Austrijski komesar, koji je prethodno napravio pristojan dojam u svojoj raspravi pred Europskim parlamentom išao je u značajan detalj kako će uokviriti raspravu o reformi regionalne politike.
Iznad svega, Hahn je naglasio da regionalna dimenzija mora odigrati središnju ulogu u Europskoj komisiji za predstojeći prijedlog EU strategije 2020 ", koja će voditi politike EU u narednih 10 godina".
"Kohezijske politike moraju imati mjesto u srcu EU 2020 strategije. Moramo doći u red ", rekao je ministrima, dodajući da je " sam spreman istražiti s njima sistem koji pruža više fleksibilnosti u zemljama i regijama za precizno definiranje mješavine politika "kako bi se postigli prioriteti strategije. Međutim, novoizabrani predsjednik Odbora regija Mercedes Bresso suprotstavlja se preokretanju Europske regionalne politike u puko sredstvo za provedbu EU- 2020 i smatra da bi bilo pogrešno.
CEPPEI
|
|
|
| |
23.02.2010.
Komisija predložila produljenje trgovačkih povlastica za zapadni Balkan
Europska komisija je predložila produljenje automatskih trgovačkih povlastica za zemlje obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja do 2015. godine.
Europska komisija predlaže produljenje autonomnih trgovačkih povlastica koje Europska unija odobrava zemljama zapadnog Balkana do 2015. godine. Cilj prijedloga je osigurati da zapadnobalkanske ekonomije nastave uživati koristi od neograničenog bescarinskog pristupa tržištu EU-a za gotovo sve proizvode porijeklom s toga područja.
Europska unija zaključila je Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa svim zemljama u regiji, osim s Kosovom, koje se u saopštenju naziva 'carinsko područje Kosovo', jer pet od 27 zemalja članica ne priznaje njegovu nezavisnost.
Procesom stabilizacije i pridruživanja obuhvaćene su Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Albanija, Crna Gora, Makedonija, Srbija i Kosovo.
Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju predviđaju također slobodan pristup tržištu EU-a, od dana njegova potpisivanja, dok se tržišta tih zemalja za proizvode EU-a otvaraju postupno. Autonomne trgovačke povlastice koristit će se u slučajevima kada su povoljnije od odredbi koje predviđa Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Prijedlog je upućen na razmatranje u Vijeće EU-a i Europski parlament, a trebao bi stupiti na snagu 1. januara 2011.godine.
Više o tome:
Rapid: European Commission proposes to renew autonomous trade preferences for the Western Balkans
|
|
| |
19.02.2010.
Eurozona smanjila izvoz za 18%
Izvoz iz zemalja članica eurozone je u 2009. smanjen za 18 posto, pod utjecajem slabljenja svjetskog prometa i povećanja vrijednosti eura u odnosu na dolar. U prošloj godini je 16 zemalja koje koriste euro također trošilo znatno manje inozemne robe – njihov uvoz iz država izvan zone eura opao je za 22 posto, jer je recesija ograničila potrošnju i kompanija i građana.
Izvoz iz zemalja zone eura u Britaniju, koja je njihov najznačajniji trgovinski partner, smanjen je prošle godine za 22 posto, a u SAD za 20 posto.
Kina je bila jedina gospodarski značajnija država koja je iz zemalja članica eurozone u 2009. uvezla više nego u 2008., i to za dva posto.
Ukupan izvoz 16 zemalja prošle je godine imao vrijednost 1,27 biliona eura, nadmašujući vrijednost uvoza za 22,3 milijarde eura.
Prije nego što su tržišne tenzije oko dužničkih problema zemalja kao što je Grčka poljuljale vrijednost eura posljednjih sedmica, evropski privrednici su se žalili da njegovo visoko kotiranje negativno djeluje na francuski izvoz vina ili njemački eksport automobila kupcima koji koriste dolar u SAD-u ili Aziji.
Ukupan izvoz svih 27 zemalja članica EU-a smanjen je prošle godine za 16, a uvoz za 23 posto. Trgovinski deficit EU-a je u 2009. iznosio 105,5 milijardi eura.
(FENA)
|
|
| |
17.02.2010.
EU: U januaru porast prodaje automobila od 12,9%
Zemlje Europske unije u januaru su zabilježile 12,9-postotni rast prodaje ličnih automobila na 1.058.868 vozila. Rast su potaknuli programi poticaja za zamjenu starih automobila novima, saopćilo je u utorak udruženje europskih proizvođača vozila (ACEA). U januaru koji je ove godine imao jedan radni dan manje nego u 2009. prodaja novih putničkih automobila u zemljama članicama EU-a porasla je 12,9 posto na 1.058.868 vozila.
Ukupno je u januaru registrovano 17,3 posto manje automobila nego u istom mjesecu godine ranije, saopćila je nadalje ACEA.
U 15 'starih' zemalja članica u zapadnoj Europi (EU15) prodaja je porasla 15,7 posto, dok je deset novih zemalja članica (EU10) zabilježilo 23,5-postotni pad registracija novih vozila u januaru.
Prodaja automobila u Europskoj uniji i zemljama europske slobodne trgovinske zone (EFTA), osim Cipra i Malte za koje ne postoje dostupni podaci, porasla je 13 posto.
Januar 2010. prvi je mjesec u kojemu je ACEA objavila podatke za pojedinačne 'nove' i 'stare' članice EU-a, te za sve članice EU-a i za članice EFTA-e. Prethodno je objavljivala odvojene podatke za istočnu i zapadnu Europu plus zemlje EFTA-e.
Njemačka, najveće europsko tržište automobila čija je izuzetno uspješna šema vladinih poticaja zamjene starih vozila završena početkom septembra, zabilježila je u janauru pad prodaje automobila za 4,3 posto.
Vlade su prošle godine masovno uvele poticaje za zamjenu starih vozila i kupnju novih radi poticanja rasta potražnje i pomoći automobilskom tržištu u doba krize, što je rezultiralo tek ograničenim padom prodaje u Europi u 2009
Proizvođači sada strahuju da će 2010. biti teška godina, budući da su neki od tih programa završili dok drugi ističu uskoro. Stoga mnogi u ovoj godini očekuju pad od oko 10 posto na europskom tržištu automobila.
Bizon.ba
|
|
| |
15.02.2010.
EU STAVLJA GRČKU POD SVOJU ZAŠTITU
Par dana nakon što je obećala potporu prezaduženoj Grčkoj, Europska unija će ove sedmice staviti zemlju pod fiskalnu zaštitu, nadajući se da će izbjeći potrebu za bailout-om.
Ministri financija EU-a, na sastanku u ponedjeljak i utorak u Bruxellesu, će u budžet Grčke ugraditi neke mjere štednje zbog prevelikog deficita i javnog duga koji prijete da ugroze svih 16 zemalja eurozone.
U petak su čelnici EU država i vlada obećali koordiniranu pomoć i ponudili političku potporu Grčkoj, ali ne i gotovinu. 27 europskih čelnika također je izrazilo protivljenje ideji Euro obveznica ili pozivanja MMF-a da se uključi u rješavanje problema.
Grčka je već najavila snažnu akciju koja uključuje podizanje starosne dobi za penzionisanje i prisiljavanje radnika u javnom sektoru da prihvate rezove. Ipak troškovi posuđivanja za Grčku na tržištu obveznica oštro su porasli kao odgovor na njenu prezaduženost i straha da predložene mjere neće biti dovoljne da ojačaju javne financije.
Cilj je pomoći Grčkoj da smanji deficit na 3 % proizvodnje u 2012.godini. Prošle godine je ovaj procenat procjenjen u iznosu od 12,75%.
Ministri Europske unije, također će reći Ateni da je njena makroekonomska politika stavila funkcioniranje eurozone u opasnost i tražit će specifične lijekove, reforme zdravstva i penzionog sistema, kao i javne uprave te opće smanjenje državne potrošnje. Atena će morati predstaviti svoj prvi izvještaj o napretku u martu, sljedeći u maju i jedan na kvartalnoj osnovi nakon toga.
"Nećemo ih ostaviti same", insistira Jean-Claude Juncker, predsjednik Eurogroupe ministara finansija eurozone.
Europski diplomati izražavaju nadu da će "ukupni akcioni plan" omogućiti Ateni da izgradi "koherentnu ekonomsku politiku".
Dok se Grčka nalazi pod finansijskim mikroskopom, neke od zemalja eurozone koje je slijede - posebno Španija, Portugal i Irska, znaju da njihove ekonomije nisu mnogo iza Grčke. 20 od 27 zemalja EU su predmet procedura zbog prekomjernog deficita. Sve te loše vijesti pogađaju Euro koji je pao najniže u zadnjih devet mjeseci na samo 1,36 USD u petak, sa 1,45 USD prije mjesec dana.
Guenther Oettinger, komesar EU za enegriju, rekao je u subotu da je stabilnost eura krucijalna, i ako članice odbiju da smanjuju svoje deficite sljedeće godine, Europskim tijelima bi trebalo dati snagu da jače interveniraju. Ministri finansija takođe razmatraju načine za bolje koordiniranje svih nacionalnih ekonomskih politika.
Europska komisija je obećala uskoro doći sa prijedlozima kako to postići. Međutim, neće biti lako postići da sve zemlje implementiraju te prijedloge.
AFP
|
|
| |
12.02.2010.
Novi stil vladanja Evropskom unijom
Današnji samit lidera zemalja Evropske unije je na zahtjev predsjednika Vijeća EU Hermana van Rompuya, održan na netradicionalnom mjestu, u neuobičajenom sastavu i u netradicionalno vrijeme.
Sastanci predsjednika država i vlada zemalja EU uobičajeno se održavaju u glavnoj zgradi Vijeća EU na Shumanovom trgu u Bruxellesu, i to četvrtkom poslijepodne, onda slijedi večera, pa pregovori do deset sati uveče, a drugi dan samit završe ručkom.
U četvrtak je, međutim, navode agencijski izvještači, bilo drugačije pošto evropski predsjednik Rompuy svoj prvi samit nije sazvao u glavnoj zgradi već u 500 metara udaljenu biblioteku Solvay, s početkom u prijepodnevnim satima i zavšetkom istog dana oko 16 sati, prenosi Tanjug.
Zašto baš u toj biblioteci, smještenoj usred manjeg parka, koja je manje komotna od prethodnog prostora, pitali su se evropski državnici. Njima je Rompuy, pozivajući ih na samit, u zvaničnom dopisu objasnio da se za to mjesto odlučio kako bi osigurao "otvorenu i kvalitetnu diskusiju".
"Naš sastanak shvatam kao početak procesa tijesnog i permanentnog usklađivanja stavova u vezi sa svim osnovnim problemima s kojima je suočena EU, za šta su se zalagali i svi prethodni samiti, ali bez većeg rezultata", prenose njegovu izjavu mediji.
U briselskim kuloarima se govori o tome da Rompuy želi da, bar na neko vrijeme, državnike "otrgne" od njihovih najbližih saradnika i medija i da s njima razgovara "jedan na jedan". Tome će, navodno, odgovarati i poredak prilikom sjedenja na samitu, gdje bi ubuduće političari trebalo za velikim stolom da sjede tako da ne mogu da formiraju "protivkoalicije".
Ne bi bilo razumno, kako ukazuju dobri poznavaoci briselskih prilika, da se dozvoli da njemačka kancelarka sjedne pored francuskog predsjednika, a povrh svega, Rompuy ne namjerava da da riječ nikome, kome on sam to najprije ne dozvoli.
FENA
|
|
| |
11.02.2010.
Evropski parlament dobija mnogo veće ovlasti
Evropski parlament (EP) izglasao je u utorak u Strasbourgu, prije glasanja o potvrđivanju nove Evropske komisije, rezoluciju o budućim odnosima između tih dviju institucija, kojom EP dobiva bitno veće ovlasti nego dosad. Nakon izglasavanja rezolucije, koja je politički tekst, uslijedit će izrada pravnog teksta koji će također biti prihvaćen u Parlamentu.
Prema tom dogovoru, Komisija će jednako tretirati Vijeće i Parlament kada je riječ o pristupu dokumentima. Također će Komisija u određenim rokovima morati odgovoriti na zahtjev EP-a da inicira neki zakonodavni prijedlog.
Prema dogovoru, uvodi se neka vrsta aktualnog sata tokom kojeg će povjerenici Komisije, uključujući i visoku predstavnicu za vanjsku politiku i potpredsjednicu Komisije Catherine Ashton, odgovarati na pitanja zastupnika na plenarnim sjednicama.
Jedna od najvažnijih novosti je i mogućnost da Parlament traži ostavku pojedinih povjerenika. Ako Parlament zatraži od predsjednika Komisije smjenu nekog povjerenika, on će ozbiljno razmotriti zahtjev za ostavkom ili će pred zastupnicima morati objasniti odbijanje njihova zahtjeva.
Lisabonski ugovor, koji je stupio na snagu 1. decembra prošle godine, donio je sa sobom jačanje uloge Evropskog parlamenta. U nekim područjima u kojima je Parlament do sada imao samo savjetodavnu ulogu od sada je izjednačen s Vijećem u donošenju odluka.
Predsjednik EP-a Jerzy Buzek izjavio je da dogovor "predstavlja solidan temelj za saradnju između dviju važnih institucija EU-a".
I predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso izrazio je zadovoljstvo tim dogovorom. "Uistinu sam zadovoljan što smo postigli sporazum o tome kako će obje institucije zajedno raditi u godinama pred nama", rekao je Barroso.
FENA
|
|
| |
10.02.2010.
Komisija dobila podršku Europskog parlamenta
Zastupnici Europskog parlamenta potvrdili su u utorak 9. februara na plenarnoj sjednici u Strasbourgu novu Europsku komisiju, kojoj je na čelu ponovno dosadašnji predsjednik José Manuel Barroso.
Komisija je dobila jasnu većinu, 488 zastupnika je glasovalo za, 137 ih je bilo protiv, a 72 suzdržano. Nakon glasanja u Parlamentu, Komisiju mora kvalificiranom većinom imenovati Vijeće EU-a. Mandat ove Komisije trajat će do 31. oktobra 2014. godine.
Nova Europska komisija, čiji će predsjednik ponovno biti Barroso, trebala je preuzeti dužnost još 1. novembra prošle godine, ali je zbog neizvjesnosti sa Lisabonskim ugovorom postupak izbora nove Komisije kasnio te je dosadašnjoj produžen mandat, ali Komisija nije mogla obavljati dužnost u punom obimu.
Barroso je zahvalio zastupnicima na iskazanom povjerenju te najavio da će njegova ekipa početi odmah 'odlučno raditi za Europu'. 'Sada imamo demokratski legitimitet i možemo se baciti na posao', rekao je.
Čelnik najače frakcije u Parlamentu, Europske narodne stranke Joseph Daul pozvao je Barrosa da hrabro provede potrebne reforme. 'EPP vam je ukazao povjerenje, a mi od vas tražimo hrabrost za reforme. Potičemo vas da gledate naprijed u razloge koji su nas okupili zajedno: dostignuće političke Europe', rekao je Daul.
Čelnik socijaldemokratske frakcije u Europskom parlamentu Martin Schulz rekao je da će nova Komisija trebati 'opravdati iskazano povjerenje'. Liberalni čelnik Guy Verhofstadt rekao je da Europa već dugo čeka da 'Komisija postane pokretač sa snažnim i ambicioznim prijedlozima u svim područjima'.
Svaka zemlja članica ima jednog predstavnika u Europskoj komisiji, dakle Komisija ima 27 članova, uključujući njezina predsjednika i visoku predstavnicu Catherine Ashton koja je i potpredsjednica EK. U novoj Komisiji ostalo je 14 povjerenika iz prethodnog saziva, među njima je i predsjednik Barroso.
Novi kolegij Europske komisije ima sedam potpredsjednika, uključujući i Ashton. U odnosu na prethodni saziv uvedeni su neki novi resori, bilo podjelom dosadašnjih ili preraspodjelom između resora.
Više o tome:
EUobserver: EU votes in new commission after long delay
|
|
| |
09.02.2010.
EU mora osigurati uspjeh zapadnog Balkana
Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Catherine Ashton izjavila je u kako Bruxelles želi osigurati da sve zemlje zapadnog Balkana biti uspješne na putu integracija u EU, navodeći da napredak na tome putu zavisi od toka reformi svake zemlje.
"Znamo da mi u EU-u imamo primarnu odgovornost prema svojim susjedima. To je samo po sebi važno jer širi međunarodni kredibilitet Unije ovisi od rada sa susjedima", rekla je Ashton na Međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu.
Ashton je kazala da to znači unapređenje političkih reformi zapadnog Balkana i "osiguranje da cijela regija uspije na svome putu integracije u EU". Također je kazala da se s Lisabonskim ugovorom na snazi otvara mogućnost promjena u evropskoj vanjskoj politici, prenijele su agencije.
Živimo u kompliciranom svijetu, suočeni s mnogim prijetnjama i izazovima, uključujući nestabilne države, terorizam, organizirani kriminal, proliferaciju oružja za masovno uništenje, kazala je Ashton.
"Moramo mobilizirati sve nivoe našeg utjecaja – političke, ekonomske, kao i civilna i vojna sredstava za rješavanje kriza, sve u cilju podrške jedinstvenoj političkoj strategiji", dodala je. Prema njenim riječima, Bruxelles pojačava i angažiranje u Afganistanu, ulaže diplomatske napore na Bliskom istoku i suprotstavlja se somalskim piratima.
|
|
| |
26.01.2010.
europa mora smanjiti ovisnost o energentima
Europa će izgubiti svoju ekonomsku prednost ako ne smanji ovisnost o plinu i nafti iz uvoza, rekao je španski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero. Govoreći o španskom predsjedništvu EU-om u prvom polugodištu ove godine, Zapatero je kazao da će se Španija fokusirati na ekonomski oporavak. Tome će pomoći daljnja energetska liberalizacija, stvaranje veza između nacionalnih mreža i promocija električnih automobila, dodao je.
'U posljednjih deset godina, naše iskorištavanje energije naraslo je 9 posto', rekao je. 'Moramo smanjiti ovisnost. Ako je ne smanjimo, nećemo biti u mogućnosti zabilježiti ekonomski rast'.
Oko 58 posto plina koje koriste europska domaćinstva i industrija dolazi izvan EU-a. Oko 40 posto tog plina uvozi se iz Rusije, 24 posto iz Norveške i 20 posto iz Alžira.
'Pomakli smo se od 44 posto na 53 posto u energetskoj ovisnosti', rekao je Zapatero, dodajući da tih dodatnih 9 postotnih poena predstavlja 67 milijardi eura koje prebacujemo drugim zemljama - to je suma gotovo jednaka onoj koju sve europske zemlje troše na javne investicije u istraživanje i razvoj.
Prvi od dva španska prioriteta je proširiti liberalizaciju energetskih tržišta, što je potez koji je EU započela u aprilu prošle godine s novim zakonima o razdvajanju energetskih kompanija.
Drugi je postizanje poboljšanih veza između nacionalnih mreža za prijenos plina i struje, što bi posticalo konkurentnost između dobavljača, smanjilo cijene i omogućilo zemljama da pomognu jedne drugima u energetskim krizama.
Europljani također imaju želju poticati ulaganja u 'pametne mreže' - vrlo sofisticirani kompjuterizirani sistem sposoban izbalansirati fluktuacije u ponudi i potražnji energije.
Više o tome:
Špansko EU predsjedništvo: 'More Europe' to face new global challenges |
|
| |
22.01.2010.
Drugi sastanak Privremenog pododbora za transport, energiju, okolinu i regionalni razvoj
Predstavnici Evropske komisije i institucija Bosne i Hercegovine sastali su se u Mostaru kako bi diskutovali o nivou približavanja zakonodavstva zemlje u oblastima transporta, energije, okoline i regionalnog razvoja. Napredak Bosne i Hercegovine (BiH) u procesu evropskih integracija ovisi o njenom ispunjavanju uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom, između ostalog i u ovim oblastima. Po završetku veoma korisnog i konstruktivnog sastanka, Evropska komisija iznijela je sljedeće preporuke:
Bosna i Hercegovina treba usvojiti Zakon o prijevozu opasnih materija. Na usvajanje ovog zakona u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine čeka se više od godinu dana. Evropska komisija je preporučila da se ubrza izgradnja evropskog transportnog Koridora Vc u skladu sa sporazumima postignutim među svim zainteresovanim stranama.
Komisija je naglasila značaj usvajanja energetske strategije za cijelu zemlju te potrebu za daljim naporima kako bi kompanija „Elektroprijenos BiH“ ponovo u potpunosti funkcionisala. Također je preporučila što skorije usvajanje Zakona o gasu, s obzirom na to da je ovo obaveza Bosne i Hercegovine prema Sporazumu o Energetskoj zajednici.
U oblasti okoline, Komisija je pozvala na usvajanje Zakona o zaštiti okoline bez daljih odgađanja. Ovaj zakon predviđa uspostavljanje Agencije za zaštitu okoline BiH.
Obje strane su pozdravile činjenicu da je o pitanjima regionalnog i lokalnog razvoja diskutovano vrlo otvoreno. Evropska komisija je naglasila potrebu za usvajanjem strategije regionalnog razvoja za cijelu zemlju kao preduslova za dostupnost fondova EU za infrastrukturu, posebno u oblastima transporta i okoline. Sredstva ovih fondova EU odobravaju se radi uravnoteženja neujednačene razvijenosti regija i pomoći u napretku manje razvijenih dijelova države.
Više o tome:
Direkcija za evropske integracije: http://www.dei.gov.ba
|
|
| |
19.01.2010.
Članice EU-a podijeljene oko smanjenja emisije CO2 od 30 posto
Članice EU-a podijeljene su u pogledu obećanja EU-a da će emisiju CO2 do 2020. smanjiti za 30 posto, nakon neuspjelog samita u Kopenhagenu. Ministri za zaštitu okoliša sastali su se proteklog vikenda u Sevilli kako bi razmotrili razloge neuspjeha UN-ova samita te dogovorili naredne poteze EU-a.
U sklopu dogovora koji su u Kopenhagenu, izvan UN-ova procesa, postigli SAD, Kina, Južna Afrika, Brazil i Indija, 30 potpisnica dokumenta trebalo bi se do kraja januara izjasniti o tome koliko namjeravaju smanjiti svoje emisije.
Ne čini se ipak vjerojatnim da će EU prije tog roka obećati 30-postotno smanjenje jer su drugi veliki zagađivači spremni na tek ograničena smanjenja. SAD je spreman na smanjenje od 17 posto, ali u odnosu na razinu iz 2005., što odgovara samo tri do četiri posto u odnosu na razinu iz 1990. koju kao polaznu godinu koristi Bruxelles.
Europski povjerenik za okoliš Stavros Dimas priznao je da u EU-u oko toga nema saglasnosti. Neke su se članice i prije protivile smanjenju emisija od 30 posto, a sada je pitanje još više kontroverzno. Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Belgija i Španija podržavaju taj potez, dok mu se Italija i Poljska oštro protive. Belgija je kao kompromisno rješenje predložila smanjenje od 25 posto.
Više o tome:
|
|
| |
13.01.2010.
OSNOVAN FOND ZA KUPOVINU PROBLEMATIČNE IMOVINE U ISTOČNOJ EUROPI
Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) i kompanija CRG Capital saopštiliili su u ponedjeljak 11. januara da su pokrenuli fond za potrebe kupovine problematične imovine u srednjoj i istočnoj Europi, pogođenoj globalnom financijskom krizom.
Novosnovani Fond za posebne situacije u srednjoj i istočnoj Europi (CEE Special Situations Fund) prikupit će oko 200 milijuna eura za potrebe kupovine ili ulaganja u problematičnu korporativnu imovinu u toj regiji, kako bi joj se pomoglo pri oporavku od produbljene recesije, ističe se u njihovom saopštenju.
Svjetska banka, EBRD i CRG Capital za početak Fće uložiti 36 milijuna eura u taj fond, koji će se baviti 'akvizicijom, preustrojem i likvidacijom problematične korporativne imovine'.
'Nadamo se da ćemo rješavanjem problema loših zajmova pridonijeti obnovi dugoročne održivosti regionalnog financijskog sistema, kako bi se pojedincima, te malim i srednjim kompanijama osigurao pristup jeftinijim izvorima financiranja', stoji u saopštenju Larsa Thunella, izvršnog direktora i izvršnog dopredsjednika Međunarodne financijske korporacije (IFC) Svjetske banke.
'Fond će podupirati novosnovanu upravu koja će novim znanjima osnažiti oporavak održivih posrnulih kompanija', kazao je Varel Freeman, prvi dopredsjednik EBRD-a.
IFC je u junu utemeljio program za povrat dugova i preraspodjelu imovine (DARP) koji će ulagati direktno u kompanije na tržištima u nastajanju, posrnulima pod pritiskom loših dugova.
Za taj je program IFC najavio ulaganje u vrijednosti 1,5 milijardi dolara, u nadi da će se razviti u pet milijardi dolara vrijedan program usmjeren na privrede u nastajanju i zemlje u razvoju srednje Europe, Azije i Latinske Amerike.
Lars Thunell je uspješno pratio proces preraspodjele i prodaje loše imovine švedske banke za loše zajmove Securum, osnovane radi problematične imovine za vrijeme bankarske krize u toj zemlji u 1990tim. Država je tu imovinu uspješno prodala, uz dobit, nakon oporavka privrede.
Više o tome:
EurActiv: New fund to buy toxic assets in Eastern Europe |
|
|
