Europska komisija je u utorak 13. jula predstavila prijedlog direktive kojom bi se uspostavila zajednička pravila za ulazak sezonskih radnika iz trećih zemalja u Europsku uniju i definirala njihova prava.  

'Poslodavci u Europskoj uniji sve su više ovisni o ljudima iz zemalja izvan EU za poslove u poljoprivredi, hortikulturi i turizmu, budući da je sve manje građana EU-a dostupno za taj tip sezonskog rada. Istodobno, moramo osigurati tim sezonskim radnicima, koji su često ranjivi i izloženi, bolje uvjete i siguran pravni status kako bi ih se zaštitilo od eksploatacije. Nova će direktiva upravo to osigurati i uvjerena sam da će današnji prijedlog pridonijeti efikasnom upravljanju kretanja sezonske radne snage', izjavila je povjerenica za unutarnje poslove Cecilia Malmstroem. 

Direktiva se odnosi na građane trećih zemalja koji dolazi u neku od članica EU-a radi sezonskog zapošljavanja na teritoriju EU-a. Sezonski posao bit će reguliran ugovorom o radu direktno između radnika i poslodavca.  

Prijedlogom se predviđa posebni postupak za ulazak i boravak građana trećih zemalja na teritoriju EU-a te istovremeno sadrži poticaje za kružnu migraciju kako bi se spriječilo da se sezonski boravak ne pretvori u trajni, navodi Komisija. 

Prijedlogom direktive predviđaju se zajednička, pojednostavljena pravila za ulazak i boravak građana trećih zemalja, a temelj za odobravanje ulaska bio bi ugovor o radu ili obvezujuća ponuda za posao.  

Sezonski rad se ograničava na najviše šest mjeseci godišnje, a predviđa se i sezonska dozvola za višegodišnji ulazak za tri godine ili pojednostavljeni postupak za ponovni ulazak za sljedeću sezonu.  

Sezonskim radnicima imali bi isti tretman kao i državljani zemalja članica u određenim područjima poput slobode sindikalnog udruživanja, socijalnog i penzionog osiguranja, pristup robama i uslugama.

Zemljama članicama se prepušta da same definiraju svoje potrebe za sezonskom radnom snagom i ovom direktivom se ne daje automatski pravo na ulazak građanima trećih zemalja.

Za više informacija:

EurActiv: EU to ease restrictions on seasonal worker

Regija srednje i jugoistočne Europe u prosjeku ove godine može računati na blag oporavak, uz ekonomski rast od jedan posto. Među zemljama u okruženju jedino se Hrvatska ni ove godine neće izvući iz recesije, te je čeka pad BDP-a od 1,5 posto-procjena je Bečkog instituta. Predvodnice oporavka u regiji bit će Slovačka, s rastom BDP-a od tri posto, te Poljska, čija će ekonomija rasti 2,7 posto.

ceppei.ba

Premijer Slovenije Borut Pahor, izjavio je nakon susreta sa ministrom vanjskih poslova BiH Svenom Alkalajem, da je Slovenija spremna pomoći BiH u oblastima za koje ocijeni da je potrebno.Tokom susreta u Ljubljani je bilo riječi o političkoj situaciji u BiH, Sloveniji i regionu kao i napretku BiH u euroatlanskim integracijama.

Alkalaj se sastao i sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Samuelom Žbogarom koji je rekao da Slovenija podržava liberalizaciju viznog režima EU za građane BiH. Tokom susreta je naglašeno da je što je prije moguće potrebno riješiti pitanje vraćanja stare devizne štednje Ljubljanske banke iz BiH.

www.bizon.ba

S početka ekonomske krize u 2008.godini, vrlo pozitivan razvoj malih i srednjih poduzeća (MSP) došao je do zastoja. Između 2002. i 2008, godine mala i srednja poduzeća u EU pokazala su  se najvažnijim europskim ekonomskim pokretačem poslova. Sa 9,4 miliona kreiranih radnih mjesta između 2002. i 2008.godine mala i srednja preduzeća su nadmašila velike kompanije. To je u oštrom kontrastu s procjenjenim  gubitkom od 3,25 miliona radnih mjesta u MSP sektoru tokom 2009. i 2010. a prema godišnjem izvještaju objavljenom danas.  Za svaku države članice EU i još 10 zemalja, odabrane su ključne činjenice koje opisuju šta su  nacionalni SME sektori pružili, kao što su broj malih i srednjih preduzeća i novih radnih mjesta. Također naglašeno je  da su države članice poduzele više relevantnih akcija politike, ali da mnogo više treba učiniti kako bi se osiguralo da se smjernice koje je postavio Akto o malim biznisima (SBA) u potpunosti provode.

ceppei.ba

Predstavnici Evropske komisije i Bosne i Hercegovine sastali su se u Sarajevu, kako bi razgovarali o stepenu približavanja zakonodavstva i preuzimanju propisa EU u oblasti inovacija, informacionog društva, socijalne politike i javnog zdravstva.

Napredak Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija zavisi od ispunjavanja zahtjeva iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i Evropskog partnerstva sa EU.

Na kraju sastanka delegacije Evropske komisije i Bosne i Hercegovine donijele su sljedeće zaključke:

Ostvaren je ograničen napredak u pogledu liberalizacije tržišta telekomunikacija. Komisija je konstatovala da još uvijek nisu ispunjeni kratkoročni prioriteti Evropskog partnerstva u vezi sa Regulatornom agencijom za komunikacije i da smanjenje plata osoblja i dalje ugrožava nezavisnost Agencije. Vijeće ministara je izrazilo zabrinutost zbog činjenice da još uvijek nije usvojen zakon o osnivanju agencije za razvoj informacionog društva u BiH.

Primjećena su pozitivna kretanja u oblasti audiovizuelne politike (pristupanje BiH Evropskoj konvenciji o pravnoj zaštiti usluga uslovnog pristupa, usklađivanje zakonodavstva sa direktivom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, usvajanje Strategije o prelasku sa analognog na digitalno zemaljsko emitovanje).

Politika obrazovanja se dobro koordinira na državnom nivou kroz redovne sastanke Konferencije ministara obrazovanja. Imenovani su članovi Opšteg obrazovnog vijeća za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

U pogledu usklađivanja zakonodavstva na kantonalnom nivou, zakona na državnom nivou o priznavanju diploma i o obrazovanju odraslih, te statističkog izvještavanja po međunarodnim zahtjevima, zabilježen je ograničen napredak. Ograničen napredak je takođe postignut u pogledu pitanja „dvije škole pod jednim krovom“, koje predstavlja ozbiljan problem. Puno provođenje okvirnih zakona i strategija na državnom nivou, usvajanje početnog Nacionalnog kvalifikacijskog okvira, dalje razvijanje struktura za osiguravanje kvaliteta i jačanje veza sa sektorom rada i zapošljavanja još uvijek predstavljaju glavne izazove.

Otkako je BiH 1. januara 2009. godine pristupila programu FP7, država je poduzela pozitivne mjere i aktivnosti u skladu sa politikom istraživanja EU.

Komisija je pozdravila napredak postignut u oblasti strategija zapošljavanja na državnom nivou i u entitetima.

Nije postignut napredak u pogledu razvoja socijalnog dijaloga u cijeloj državi, ključnog kratkoročnog prioriteta iz Evropskog partnerstva. Nije bilo napretka u usvajanju pravila za registrovanje i priznavanje sindikata. Stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona, porastao je značaj jakog socijalnog dijaloga na državnom nivou.

Ostvaren je napredak u oblasti zakona o zdravlju i sigurnosti na radu, kako u Republici Srpskoj tako i u Federaciji BiH. Sada bi trebala uslijediti efikasna primjena preuzetih zakona, kako bi radnici mogli imati koristi od boljih i sigurnijih radnih uvjeta. Komisija je pozdravila ratifikaciju Konvencije UN-a o pravima osoba sa invaliditetom.
 
Za više informacija:

Direkcija za evropske integracije : http://www.dei.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/?id=4484

Europska komisija je 9. juna predstavila svoju novu viziju za budućnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanje. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje odabralo je u prosjeku oko 50% svih učenika u srednjem obrazovanju. Međutim, sektor se mora modernizirati kako bi bio više privlačan i kvalitetan izbor, tako da pruža mladim ljudima prave vještine za pronalaženje odgovarajućeg posla , a odraslim osobama priliku za nadogradnju vještina tokom cijelog radnog vijeka. Stoga Komisija želi potaknuti što više ljudi da izaberu strukovno obrazovanje, da poboljša kvalitetu treninga koji se nude i učini lakšim kretanje između radnih mjesta i zemalja. Ministri EU će vjerovatno raspravljati i glasati o planu u drugoj polovini ove godine.

 
Za više informacija:

EVROPSKA KOMISIJA: http://ec.europa.eu/education/index_en.htm

Evropska komisija je danas usvojila prijedlog kako bi građanima Albanije i Bosne i Hercegovine omogućila da putuju sa biometrijskim pasošima u zemlje Šengena bez viza. Prijedlog je uvjetovan za obje zemlje i zavisi od ispunjavanja preostala tri uslova.

“Znam koliko putovanje bez viza znači građanima Albanije i Bosne i Hercegovine. Odobravanje putovanja bez viza je kamen temeljac EU politike integracija za Zapadni Balkan. Omogućavanje direktnih kontakata između ljudi unapređuje poslovne prilike i daje mogućnost stanovnicima regiona da bolje upoznaju EU”, rekla je Cecilia Malmström, komesarka EU za Unutrašnje poslove. Dodala je: “Današnji prijedlog je rezultat intezivnog i napornog rada predstavnika vlasti i građana ovih zemalja koji su radili na ispunjavanju uslova. Sigurna sam da će obje zemlje, nadograđujući već ostvarene dobre rezultate, biti u mogućnosti da ispune preostale kriterije na vrijeme kako bi omogućili Evropskom parlamentu i Vijeću ministara EU da što je prije moguće daju zeleni signal za ovaj prijedlog. Dozvolite da takođe naglasim da ta sloboda nosi i odgovornosti. Želim da podstaknem državne vlasti u Albaniji i Bosni i Hercegovini da nastave sa informisanjem svojih građana o njihovim pravima i obavezama koja proizilaze sa mogućnošću kratkoročnog bezviznog putovanja.”

Stefan Füle, komesar za Proširenje i evropsku politiku susjedstva je istaknuo: “Ovaj prijedlog za putovanja bez viza je od najveće važnosti za građane ovih zemalja, jer će ih približiti EU. Bezvizni režim će doprinjeti tome da evropska perspektiva postane opipljivija. Kao i komesarka Malmström, ja sam uvjeren da će nadležne državne vlasti u Albaniji i Bosni i Hercegovini uskoro biti u mogućnosti da ispune sve preostale uslove i nastave da garantuju konzistetne rezultate u provođenju mapa puta.”

Cilj prijedloga je da se pojednostave putovanja u zemlje EU (osim Velike Britanije i Irske, koje ne sudjeluju u zajedničkoj viznoj politici) i one zemlje koje su vezane sa Šengejskim prostorom (Švicarska, Norveška i Island), za građane Albanije i Bosne i Hercegovine, ukidajući obavezu podnošenja zahtjeva za kratkoročnu vizu.

To je rezultat intezivnog rada koji je trajao duže od dvije godine u okviru dijaloga o viznoj liberalizaciji, koji je počeo sa ovim zemljama u prvoj polovini 2008. godine: na osnovu mapa puta koje je Evropska komisija predstavila, Albanija i Bosna i Hercegovina su ostvarile bitan napredak u poboljšanju sigurnosti pasoša, jačanju kontrole na granicama i osnaživanju institucionalnog okvira za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Značajan napredak je takođe ostvaren u oblasti vanjskih odnosa i temeljnih prava.

Uprkos tim dobrim rezultatima, obje zemlje još uvjek moraju ostvariti napredak u nekim oblastima gdje su identifikovani nedostaci (za više detalja vidi MEMO/10/218). Evropska komisija će nastaviti da prati uložene napore za efikasno rješavanje otvorenih pitanja i pravovremno će izvještavati Evropski parlament i Vijeće o ovim saznanjima.

Praćenje aktivnosti na ispunjavanju preostalih uslova bi se moglo desiti preko ljeta kako bi se omogućilo Vijeću i Parlamentu da donesu konačnu odluku na jesen.
Prijedlog je uslijedio nakon prošlogodišnje odluke Vijeća o oslobađanju od kratkoročnih viznih obaveza građana bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, Crne Gore i Srbije.

Sada je na Evropskom parlamentu i Vijeću Evropske Unije da donesu konačnu odluku o prijedlogu Evropske komisije.

 
Za više informacija:

Internet adresa Cecilie Malmström, komesarke za Unutrašnje poslove
http://ec.europa.eu/commission_2010-2014/malmstrom/welcome/default_en.htm

FENA

Prvi put od izbijanja finansijske krize evropski lideri su jedan korak ispred finansijskih tržišta, umjesto da za njima kaskaju, piše danas Financial Times povodom usvajanja paketa za podršku ugroženim članicama eurozone na sastanku ministara finansija EU u Briselu.

Sa ukupnom potencijalnom snagom od 750 milijardi dolara, ako se u paket uračuna i podrška koju je ponudio Međunarodni monetarni fond, Evropa je “najzad zamijenila vodene pištolje bazukama kako bi šokirala i zapanjila berze i time ih spriječila da nastave sa širenjem crnih prognoza”, piše list.

U tekstu se naglašava kako je neposredno nakon donošenja odluke u Briselu porasla vrijednost akcija na evropskim berzama i prestao pad vrijednosti grčkih državnih obveznica.

Poslije odluke u Briselu, na trenutak je zaboravljeno da dugoročni ekonomski izazovi eurozone ostaju isti kao i ranije: od velikih budžetskih deficita i javnih dugova, preko sve starijeg stanovništva i smanjenja radne snage, do slabog ekonomskog rasta i nedostatka poslovne konkurentnosti u zemljama Mediterana.

Uspjeh paketa će u velikoj mjeri zavisiti od sposobnosti vlada da ubijede stanovništvo da bolni programi štednje i ekonomske reforme nisu samo cijena članstva u eurozoni, već i najsigurnija dugoročna garancija ekonomskog napretka, zaključuje Financial Times

ceppei.ba

Prije tačno 60. godina, 9. maja 1950. deklaracijom velikog evropljanina Roberta Schumana postavljeni su temelji ujedinjene, stabilne i mirne Evrope koja će se izdići iz pepela poslije dva razorna svjetska rata.       

Ova historijska deklaracija i njen veliki značaj nastavljaju služiti kao vodilja projektu integracija na evropskom kontinentu i inspirisati partnerstva koja gradimo mimo granica Evrope.

Dan Evrope je postao simbolom novog početka, slobodnog i uspješnog oblika miroljubive saradnje između suverenih nacija, zasnovano na zajedničkim vrijednostima i interesima kao što su mir, solidarnost, demokratija, blagostanje građana i vladavina zakona.

Povodom Dana Evrope 2010., želim naglasiti veliki značaj koji Evropa pridaje svojim partnerima diljem svijeta. Samo zajedno možemo kreirati politiku i pokretati inicijative kako bismo se nosili sa izazovima s kojima se svijet suočava u 21. vijeku.

Moramo pronaći djelotvorne odgovore na čitav niz rizika i prijetnji: krhkost država, terorizam, organizovani kriminal, kao i širih problema koji utiču na naše građane: energetika, klimatske promjene i borba za prirodne resurse, pandemije, protuzakonite migracije i trgovanje ljudima, finansijska i ekonomska pitanja, trgovina, zdravstvo i demografija.

Evropljani su ujedinjeni u svom viđenju vanjske politike i aktivnosti izvan granica kontinenta. Postoji koncenzus oko toga da je potreban viši nivo saradnje, usklađenosti, vidljivih i zajedničkih aktivnosti. Evropska unija rekonstruiše svoje institucionalne kapacitete kako bi mogla adekvatno odgovoriti na nove izazove.

U srcu tih institucioanalnih promjena je Služba za vanjsko djelovanje EU  (EEAS), jedna od središnjih inovacija uvedenih Lisabonskim ugovorom koji je stupio na snagu 1. decembra 2009. Prijedlog za uspostavu ove službe sam prezentovala krajem marta 2010., a nadam se da ću je vidjeti u funkciji do kraja ove godine.  

EEAS će ojačati uticaj EU vrijednosti i interesa u cijelom svijetu. Ona će EU omogućiti da ima ambiciozniju, djelotvorniju, usklađeniju i vidljiviju vanjsku politiku.

EEAS će biti naš osnovni medij za povezivanje sa međunarodnim partnerima, odnosno “oči, uši i lik” Evrope u svakodnevnim odnosima sa inostranstvom. Ona će na strateški način promovisati sveobuhvatne politike.

Svjesna sam toga da naši partneri diljem svijeta pomno prate dešavanja u vezi sa ovim institucionalnim promjenama. Ubjeđena sam da će EEAS unjeti novi nivo razumijevanja i saradnje u naša partnerstva, na dobrobit svih.

EEAS će biti uspostavljena 60 godina nakon usvajanja Schumanove deklaracije, ali će u velikoj mjeri biti u duhu iste.

Sretan Dan Evrope!

Više o tome:

Delegacija Evropske komisije u BiH: http://www.europa.ba/

www.reci.ba

ceppei.ba

U februaru 2010.godine u odnosu na januar 2010. godine, industrijski indeks novih narudžbi eurozone (EA16)  veći je za 1,5%. U januaru 2010. godine indeks je pao za 1,6%. U EU27 nove narudžbe povećane su za 1,1% u februaru 2010.godine, nakon rasta od 0,3% u januaru 2010. godine. Isključujući brodsku , željezničku i avionsku opremu , za koje promjene imaju tendenciju da budu  više nestabilne, industrijske nove narudžbe veće su za 2,5% u eurozoni, a za 1,9% u EU27.

Eurostat: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/

Ulaganja u visini 123 milijarde eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj u razdoblju od 2000. do 2006. omogućila su, po procjenama, otvaranje 1,4 miliona radnih mjesta, objavila je Europska komisija.   

U istom razdoblju iz istog je fonda financirana izgradnja 2.000 kilometara autocesta i pitka voda najviše kvalitete za 14 miliona ljudi.  

Te je rezultate predstavio povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn na sastanku s predstavnicima država članica, regija, Europskog parlamenta, Odbora regija i Revizorskog suda.

'Ove brojke pokazuju važnost kohezione politike EU-a. Naše investicije nam omogućavaju ne samo da naše građane upoznamo s EU-om nego one daju i konkretne rezultate od kojih gospodarstvo ima direktne koristi', rekao je povjerenik Hahn.  

EU svojom kohezionom politikom nastoji smanjiti razlike u razvijenosti između država članica i regija.  

Po procjenama država članica, na kraju sedmogodišnjeg razdoblja, krajem 2006., u najnerazvijenijim regijama EU-a otvoreno je 710 hiljada radnih mjesta, a u razvijenim regijama 730 hiljada radnih mjesta.  

Ulaganja u manje razvijenim regijama utjecala su i na povećanje BDP-a. Po procjenama, u razdoblju od 2000. do 2009. godine koheziona politika povećala je BDP u tim regijama za 0,5 posto u 15 starih članica, a za 3,7 posto u deset novih zemalja članica.

Više o tome:

Europska komisija: Commission assesses cohesion policy's achievements: around 1.4 million jobs created in Europe in 2000-2006

Direkcija za evropske integracije i Holandska razvojna agencija (SNV) danas su u Sarajevu organizirali potpisivanje ugovora o saradnji sa gradonačelnicima i načelnicima 40 gradova i općina iz cijele Bosne i Hercegovine, čime je označen početak realizacije projekta pod nazivom ''Lokalizacija Evropske unije''. 

Riječ je o projektu koji ima za cilj pripremanje i aktivnije uključivanje jedinica lokalne samouprave u proces evropskih integracija.

U uvodnom obraćanju predstavnicima gradova i općina pomoćnik direktora Direkcije Nedeljko Masleša naglasio je kako je od izuzetnog značaja da općine i gradovi počnu s pripremama za proces integracije u evropsku porodicu zajedno sa svim ostalim nivoima vlasti i postanu aktivan akter u procesu evropskih integracija.

Govoreći o ulozi jedinica lokalne samouprave i važnosti njihovog uključivanja u proces evropskih integracija gdin. Masleša je podsjetio da se veliki dio propisa Evropske unije, više od 60 posto, primjenjuje na lokalnom nivou. Također je podsjetio da gradovi i općine, prema iskustvu novih država članica EU, mogu napraviti dobre rezultate u korištenju fondova EU, za što je potrebno da se osposobe i upoznaju sa procedurama.

Predstavnicima gradova i općina obratile su se također gđa. Šemsa Alić, direktorica SNV-a i gđa. Dženana Živalj, šefica Odjeljenja za obrazovanje DEI-a koja je govorila o obrazovanju državnih službenika i njegovom značaju za proces evropskih integracija, ciljevima, planiranim aktivnostima i očekivanjima u okviru projekta te Ajša Bešlagić – Adrović, SNV savjetnica za lokalnu upravu. 

Projekt Lokalizacija Evropske unije sastoji se od četiri komponente. Trajat će ukupno tri godine, a realizirat će ga Direkcija za evropske integracije i Holandska razvojna agencija (SNV). Prva komponenta je „trening program za općine, baziran na lokalnom razvoju prema standardima EU“. Cilj ove komponente jeste da izgradi i ojača kapacitete jedinica lokalne samouprave, da ih pripremi za obaveze koje ih očekuju te kako da najbolje iskoriste sve mogućnosti koje im se nude u procesu evropskih integracija.

Ostale tri komponente projekta Lokalizacija EU se odnose na trening za bh. medije, potom e-learning platformu namijenjenu državnoj službi, te seminar o EU namijenjen službenicima državnih institucija.

Više o tome: 

Direkcija za evropske integracije: http://www.dei.gov.ba

Prema radikalnim novim planovima koje će u maju iznijeti Europska komisija, članice eurozone možda će ubuduće za svoje budžete prvo morati dobiti zeleno svjetlo Bruxellesa da bi ih tek nakon toga uputile na očitovanje nacionalnim parlamentima. 

Grčka fiskalna kriza potaknula je sklonost zemalja članica strožem nadzoru budžeta i Komisija je uvjerena da će njeni prijedlozi naići na pozitivan prijem. 

Sudjelujući prošle sedmice u raspravi u organizaciji instituta za intelektualne usluge Europski politički centar (EPC) iz Bruxellesa, europski povjerenik za privrednu politiku Olli Rehn dao je neke naznake o pojedinostima toga plana, koje tek trebaju biti izbrušene. 

'Trebali bismo tražiti nacrte budžeta u prvim mjesecima godine, recimo od januara do jula', kazao je Rehn.  

'Ne stavku po stavku već samo grubu skicu, kako bi ih Komisija mogla analizirati a Eurogrupa razmotriti i dati preporuke glede budžeta prije njihovog upućivanja nacionalnim parlamentima', dodao je. 

U govoru je opetovano ukazivao na Članak 136 novog sporazuma EU-a iz Lisabona, prema kojem članice eurozone mogu većinom glasova izglasati mjere pojačane koordinacije i nadzora budžetske discipline. 

Analitičari smatraju da je daleko veća šansa da podršku zemalja članica dobije eventualni prijedlog da se Komisiji i Eurogrupi dopusti da izdaje 'mišljenje' o budžetima nego da ih odobrava. 

'Mnoge će se zemlje snažno usprotiviti ako steknu dojam da se odluke o nacionalnim budžetima pomiču na nivo EU-a', kazao je glavni ekonomist EPC-a Fabian Zuleeg. 

Uz pooštravanje mjera opreza kako bi se osiguralo da zemlje članice poštuju budžetska pravila Unije sadržana u Paktu o stabilnosti i rastu, Komisija se također zalaže za intenziviranje poticaja zemljama za njihovo poštivanje. 

Iako su sankcije u obliku, primjerice, novčanih kazni prema postojećim pravilima tehnički moguće, dosad nisu izrečene. 

'Vrijedilo bi razmisliti o mogućem automatskom uključivanju eventualnih poticaja za pridržavanje pravila, pri čemu ne mislim na kazne', kazao je Rehn. 'Tako bi se izbjeglo pretjerano političko poigravanje propisima'.

Više o tome: 

EUobserver: Finance ministers cautious over budget proposals

Europski komesar za poljoprivredu i ruralni razvoj Dacian Ciolos danas je pokrenuo javnu raspravu o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) u Europskoj uniji. Od izrade, CAP je uvijek bila prilagođena da odgovori na izazove svoga vremena. Značajne reforme su napravljene posljednjih nekoliko godina i čine ju  više orijentiranom prema tržištu. Strategija Europa 2020 nudi novu perspektivu. U tom kontekstu, kroz svoj odgovor na nove ekonomske, socijalne, ekološke, klimatske i tehnološke izazove s kojima se suočava društvo, CAP može još više doprinijeti razvoju inteligentnog, održivog i inkluzivnog rasta. CAP također mora uzeti u obzir veće dobrobit i raznolikost poljoprivrede u 27 država članica EU. Stoga su potaknute rasprave u vezi  budućih ciljeva CAP-a u novoj perspektivi strategije Europa 2020. Rasprava o finansiranju će se uslijediti kasnije.

ceppei.ba

Dok Poljska bilježi rast BDP-a od 2,8 posto, ostale zemlje Europe i dalje se muče s recesijom. Dalje usporavanje ekonomskog rasta očekuje se i u prvom dijelu 2010. godine

U zemljama eurozone BDP je stagnirao u zadnjem kvartalu prošle godine prema tri prethodna mjeseca, dok je na godišnjoj razini zabilježen pad od 2,2 posto, pokazuju najnoviji podaci Eurostata, čime su prethodne procjene malo revidirane prema dolje. Vrlo slično prošla je i regija 27 zemalja EU, u kojima je BDP porastao 0,1 posto prema trećem kvartalu, dok je na godišnjoj razini zabilježen pad od 2,3 posto. Na blago pogoršanje podataka utjecalo je ponajprije stanje u Italiji, koje je lošije od očekivanog.

Talijanski BDP smanjen je 0,3 posto na kvartalnoj razini, nasuprot padu od 0,2 posto koliko se prije procjenjivalo. Istodobno, na godišnjoj razini BDP je pao tri posto. Zemlja koja i dalje jako odskače od okruženja je Poljska. Uz Luksemburg, jedina je od 27 zemalja EU koja je ostvarila rast BDP-a na godišnjoj razini i to za 2,8 posto.

Zahvaljujući velikom domaćem tržištu i razumnoj ekonomskoj politici prethodnih godina, Poljska je jedina izbjegla recesiju i ulagačima postaje sve atraktivnija. Glavni ekonomist OECD-a, Pier Carlo Padoan, izjavio je da će i početak 2010. godine u razvijenom svijetu obilježiti usporavanje rasta. Pritom je urgentan prioritet Europe smanjiti zadruženost koja je buknula u vrijeme krize.

To bi, smatra, bilo bolje učiniti prije nego što počne pritisak tržišta jer bi tada moglo biti kasno. Smanjivanje duga trebalo bi početi 2011. godine, a u nekim zemljama i ranije.

Više o tome:

 Eurostat: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/

Izvještaj procjene korištenja sredstava iz  regionalnih fondova od zemalja članica  pokazuje različite rezultate diljem  EU-27, sopštila je  Europska komisija, pozivajući sporije zemlje, kao što je  Poljska, da ubrzaju korištenje novca kojeg pruža Brisel.

Predstavljajući izvještaj Komisija je objasnila da je izvještaj prvi takve vrste i da se nada da će ubrizgati novu razinu transparentnosti u poznati kompleks birokratije regionalne politike.

ceppei.ba

Više od 400 izaslanika iz svih dijelova lanca opskrbe mlijekom , plus politički i administrativni akteri, prisustvovat će 26. marta  konferenciji u Briselu, kako bi raspravljali o izgledima za mljekarski sektor u kontekstu nedavnih ekstremnih promjena cijena i buduće proizvodnje mlijeka bez kvota.

Događaj će otvoriti europski  komesar za poljoprivredu Dacian Ciolos, koji je opisao konferenciju kao "važan dio procesa pripreme sektora za buduće izazove i mogućnosti". Cijena za farmere pala je izuzetno nisko prošlog proljeća - daleko ispod troškova proizvodnje većine farmera. Komisija je koristila instrumente tržišne potpore, osobito javne intervencije i pomoć privatnog skladištenja ,čime su stabilizirane cijene i ostvaren temelj za oporavak krajem godine.

ceppei.ba

U Bruxellesu će se danas i sutra održati sastanak Vijeća Evropske unije na kojem će šefovi država i vlada EU-a razgovarati o dva osnovna pitanja - ekonomiji i borbi protiv klimatskih promjena.

ova evropska strategija za zapošljavanje i gospodarski razvoj bit će tema prvog dana sastanka, navodi se u pozivnom pismu koje je evropskim liderima uputio predsjednik Vijeća EU-a Herman van Rompuy.

"Potrebno je da postignemo sporazum o osnovnim elementima (strategije), uključujući upravljanje, i usredotočimo se na glavne ciljeve, koji će voditi provedbi strategije. Ovaj razgovor trebalo bi da nam omogući službeno usvajanje strategije u junu", naveo je Van Rompuy.

Pored ovoga, tokom prvog dana samita razgovarat će se i o glavnim pitanjima agende za predstojeći samit G-20 u Torontu, ali ovi razgovori će biti tek preliminarni, jer će glavne odluke o ovom pitanju biti donesene na samitu u junu, kao io koordinaciji gospodarske politike, konkurentnosti i platnog bilansa.

"Dok su proračunska pitanja bila nadzirana u skladu s Paktom za stabilnost i razvoj, nedovoljna pažnja posvećena razlikama u konkurentnosti u okviru evropskih privreda, ali i u odnosu na strana gospodarstva. Ovo nije važno samo u odnosu na države eurozone, nego za sve članice unije", naveo je Van Rompuy.

Tema sastanka u petak bit će pregovori o borbi protiv klimatskih promjena i načini da se u ovaj proces unese nova dinamika.

"Ne odstupajući od svog cilja da se postigne pravno obavezujući sporazum, trebalo bi da se dogovorimo o postepenom pristupu kako bi se pregovarački proces vratio na kolosijek. Zatražit ću od visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton da iznese svoje poglede na to kako bismo poboljšali saradnju sa svojim strateškim partnerima", navodi se u Van Rompuyevom pismu.

Više o tome:

Fena: http://www.fena.ba/

Sustainable Energy Europe: http://www.sustenergy.org/

Više o tome:

Direkcija za evropske integracije: http://www.dei.gov.ba

Predstavnici Evropske komisije i Bosne i Hercegovine sastali su se u Banja Luci kako bi razgovarali o nivou približavanja zemlje u oblastima slobodnog kretanja roba, industrijske politike, malih i srednjih preduzeća (MSP), oporezivanja i carina. Takođe se razgovaralo o trgovini i saradnji sa drugim zemljama kandidatkinjama.

Napredak Bosne i Hercegovine (BiH) u procesu evropskih integracija zavisi od njenog ispunjavanja uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Evropskog partnerstva sa Evropskom unijom (EU), između ostalog i u oblastima koje su posebno važne za ekonomski razvoj zemlje.

Obje strane su se složile da sveobuhvatno govoreći, Privremeni sporazum se provodi bez poteškoća. Od izuzetne važnosti je osigurati dalju ispravnu provedbu. Generalna preporuka Evropske komisije je bila da se nastave aktivnosti na usklađivanju zakonodavstava u cijeloj BiH na koherentan način, poštujući ustavni okvir BiH.

Evopska komisija je istakla da je Evropska konvencija o ljudskim pravima (ECHR) značajan element Privremenog sporazuma i naglasila važnost pravovremene provedbe Akcionog plana za provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava.

Evropska komisija je pozdravila napredak BiH u preuyimanju Direktiva novog pristupa. Neka od otvorenih pitanja u oblasti akreditacije, mjeriteljstva i ocjenjivanja usaglašenosti treba da se riješe što prije kako bi ojačala konkurentnost industrije BiH. Evropska komisija je pozdravila jačanje administrativnih kapaciteta u ovom području.

Evropska komisija je naglasila da industrijska politika treba da bude dio Razvojne strategije BiH, što je jedan od prioriteta Evropskog partnerstva. Evropska komisija je istakla važnost uspostavljanja sveobuhvatne strategije turizma širom zemlje koja bi bila korisna i malim i srednjim preduzećima.

Evropska komisija je pozdravila usvajanje Strategije za razvoj malih i srednjih preduzeća, ali je naglasila važnost potpune provedbe Strategije i usvajanja Zakona o promociji malih i srednjih preduzeća u BiH. Evropska komisija je podsjetila na kašnjenje u provedbi Strategije, u osnivanju Agencije za poduzetništvo i Foruma za promociju malih i srednjih preduzeća i poduzetništva u BiH, što su kratkoročni prioriteti Evropskog partnerstva. Evropska komisija je istakla da mehanizmi koordinacije u ovoj oblasti trebaju biti ojačani kao preduslov za raspoloživost dodatnim sredstvima EU većih razmjera.

Ekonomska i finansijska kriza nije imala ogroman uticaj kao što se očekivalo na trgovinu između strana, posebno što se tiče izvoza proizvoda iz BiH u EU. Evropska unija je još uvijek najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH. Iako je najveći dio izvoza BiH još uvijek na unutrašnje tržište EU, udio je neznatno smanjen u 2009. godini u korist izvoza na tržište Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA). Ovo pokazuje veliku važnost trgovine sa BiH susjedima. CEFTA sporazum se provodi bez većih problema.

Evropska komisija je pozdravila napredak koji je Bosna i Hercegovina ostvarila u procesu pregovora za pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i ponudila dalju tehničku pomoć.

Izvjestan napredak je ostvaren u usklađivanju oporezivanja i carina sa zakonodavstvom EU. Međutim, dalje usklađivanje je neophodno, prije svega u vezi sa zakonima o akcizama i carinama. Evropska komisija je primila k znanju dobru saradnju BiH sa drugim zemljama u Procesu stabilizacije i pridruživanja EU i zemljama kandidatkinjama, posebno u trgovini.

Više o tome:

Direkcija za evropske integracije: http://www.dei.gov.ba

Godišnja stopa inflacije u 16-članoj eurozoni pala je u februaru na 0,9 posto, što je njeno prvo smanjenje od ljeta 2009., saopćio je u utorak statistički ured Evropske unije – Eurostat.

Pad stope inflacije u eurozoni s januarskih jedan posto je prvo smanjenje otkad je u julu 2009. zabilježena rekordno niska stopa od minus 0,7 posto, u vrijeme kada su posljedice globalne ekonomske krize bile najočiglednije, prenijele su svjetske agencije.

Podaci za čitavu Uniju, koja broji 27 zemalja članica, pokazuju da je prošlog mjeseca stopa inflacije iznosila 1,4 posto prema januarskih 1,7 posto, navodi se u saopćenju Eurostata.

Inflacija je i dalje značajno niža od cilja Evropske centralne banke – ispod ali blizu dva posto.

Stopa inflacije se znatno razlikuje među članicama EU-a i kreće se od 5,3 posto u Rumunjskoj i 4,6 posto u Mađarskoj do negativne inflacije od minus 0,9 posto u Portugalu i 2,2 posto u Irskoj, čija je gospodarstvo zbog brzog ekonomskog rasta ranije bilo poznato kao "keltski tigar".

Nezaposlenost se u eurozoni u januaru zadržala na razini od 9,9 posto, što je novi dokaz da oporavak Evrope od najgore recesija posljednjih desetljeća nije praćen istovremenim oporavkom zaposlenosti.

Fena/Bizon.ba   

Povjerenik Europske unije za privredna pitanja Olli Rehn doputovao je u ponedjeljak 1. marta u posjetu dugovima pritisnutoj Grčkoj radi inspekcije napretka njezine vlade u rezanju ogromne zaduženosti i proračunskog manjka, koji već sedmicama nagrizaju vjerodostojnost europske jedinstvene valute.  

U Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla u okviru Centra za regionalnu saradnju, održan je prvi zvanični sastanak tima ptojekta „Pristup lokalnih zajednica fondovina EU“ čime je ovaj projekat i zvanično počeo sa realizacijom. Cilj projekta je uspostavljanje saradnje sa lokalnim zajednicama i izgradnja mreže, a sve sa realizacijom efikasnijeg zajedničkog nastupa u projektima Evropske unije. Lokalne zajednice su akteri sa najviše potencijala za učestvovanje i povlačenje sredstava Europske unije. Tuzlanski kanton sa svojih trinaest općina čini kompaktnu cjelinu sa značajnim potencijalima za učešće u projektima kako lokalnog tako i prekograničnog i regionalnog karaktera. Projekat će direktno riješiti probleme lokalnih zajednica umrežavanjem u Centra za regionalnu saradnju. Centar će koordinirati sve aktivnosti mreže i omogućiti efikasniji zajednički nastup u EU projektima. Centar za regionalnu saradnju će raditi na edukaciji i informisanju lokalnih zajednica što će poboljšati učinkovitost u povlačenju sredstava iz fondova.

Evropska komisija izdala je svoje mišljenje preporučivši otvaranje pristupnih pregovora s Islandom nakon što je zemlja podnijela zahtjev za članstvom u Evropskoj uniji. Komisija u svom mišljenju potvrđuje da Island prihvaća zajedničke vrijednosti Unije, kao što su demokratija, vladavina prava i poštivanje ljudskih prava. Takođe identifikuje izazove na putu ka pridruživanju. Nakon današnje preporuke Komisije, Vijeće Evropske unije sada treba odlučiti o otvaranju pristupnih pregovora s Islandom.

Komesar EU za proširenje i politiku susjedstva Stefan Füle rekao je - “Mišljenje predstavlja važan korak u procesu pridruživanja i pruža smjernice Islandu u naporima da postane država članica EU. Siguran sam da će Island pokazati odlučnost u rješavanju izazova istaknutih u mišljenju.”

Kako bi postala državom članicom EU, zemlja kandidat mora ispuniti političke i ekonomske kriterije koje je 1993. godine postavilo Evropsko vijeće u Kopenhagenu i usvojiti sve zakone tj. “acquis” EU. Sudjelovanjem u Evropskom ekonomskom prostoru (EEP), Island je već preuzeo znatan dio acquisa. Kao članica EEP, Island 15 godina sudjeluje na zajedničkom tržištu. Izvještaj Komisije identifikuje područja u kojima vlasti Islanda moraju poduzeti ozbiljne napore kako bi ista bila u potpunosti usklađena sa zakonima EU, posebno ribarstvo, poljoprivreda i ruralni razvoj, okoliš, sloboda kretanja kapitala i finansijske usluge.

Island je zahtjev za članstvom u EU podnio Vijeću 17. jula 2009.godine koje je 27. jula zatražilo od Komisije njeno mišljenje o tom zahtjevu. Kao osnovu za svoje mišljenje, Komisija je islandskim vlastima poslala upitnik od 350 stranica o svim područjima relevantnih politika EU. Temeljem potpunih i detaljnih odgovora Islanda i dodatnih informacija od strane država članica EU, međunarodnih organizacija, te lokalnih i međunarodnih nevladinih organizacija, Komisija je izradila temeljitu analizu trenutne situacije u Islandu i srednjoročnih perspektiva.

Ponuda Islanda za pridruživanje dolazi u vrijeme ekonomske krize. Iskustvo s prijašnjim zemljama kandidatkinjama za pridruživanje pokazuje da izgledi za članstvo u EU i osiguravanje reformi imaju stabilizirajući učinak na finansijska tržišta. Kandidatura Islanda ističe ulogu Unije u promovisanju ekonomske i političke stabilnosti.

Za više informacija posjetite:

http://ec.europa.eu/enlargement/

Špansko predsjedništvo EU pozvalo je da EU finansiranje hitno bude pojednostavljeno kao  sredstvo za rješavanje ekonomske krize u Europi. EU ministri regionalne politike su na sastanku sa stručnjacima u Zaragozi naglasili  potrebu za pojednostavljivanje kontrola i upravljanja regionalnim fondovima.