Iz Bosne i Hercegovine je prošle godine samo u Sloveniju i Njemačku zvanično otišlo sedam puta više radnika nego 2013. godine. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ove dvije države su prije tri godine izdale 847, a u 2016. čak 5.857 radnih dozvola. Masovan odlazak posebno je izražen od početka 2017, kada je BiH napustilo više radnika nego tokom cijele 2013, izvještava Blic. Posredstvom pomenute agencije, u Njemačku odlaze medicinske sestre, a u Sloveniju vozači, varioci, zidari i mnoge druge zanatlije. Za razliku od zvaničnih “kanala”, iz ove države, uglavnom uz pomoć rođaka i prijatelja, tokom godine u inostranstvo ode i do 40.000 ljudi, što je čitav jedan grad srednje veličine. Na to je nedavno upozorio i predstavnik MMF u BiH Francisko Parodi, naglasivši da je riječ o ogromnoj brojci. - Prema procjenama, svake godine između 30.000 i 40.000 ljudi napusti ovu zemlju.
S obzirom na veličinu BiH, to su ogromni brojevi. Za nas ekonomiste ovoliki broj najobrazovanijih i najproduktivnijih ljudi koji napuštaju zemlju je alarmantan, poručio je Parodi. Posebno je alarmantno, upozoravaju demografi, to što iz BiH najviše odlaze ljudi starosti od 20 do 40 godina, koji su u punoj radnoj snazi i reproduktivnoj dobi. Ako se u BiH dodatno smanji broj žena u reproduktivnoj dobi, sve i da postanemo ekonomski razvijena zemlja, više neće imati ko da rađa decu. Analiza nevladinog sektora pokazala je da je od završetka rata BiH napustilo više od 150.000 mladih do 30 godina starosti. Zanimljiva je i pojava da građani u sve većoj mjeri zatvaraju račune u bankama, uz objašnjenje da odlaze u inostranstvo. – U prosjeku, svakog dana imamo jedan takav slučaj, a uglavnom je riječ o mladim ljudima – rekli su u jednoj banci. Ekonomisti kažu da vlast prećutno prihvata odlazak rane snage, jer se time smanjuje zvanična nezaposlenost koja je visoka, posebno kod mladih. Ognjen Đukić, ekonomista iz Centra za istraživanje i studije „Gea“, ističe da niko ne razmišlja o posljedicama odlaska radno sposobnog stanovništva, naročito visokoobrazovanih radnika. - To ima negativan efekat na starosnu strukturu društva, smanjuje se njegov potencijal da stvara dodatnu vrijednost i otežava održivost fondova međugeneracijske solidarnosti kao što su penzioni i zdravstveni fond, upozorava Đukić. On ističe da fokus domaćih institucija ne bi trebalo da bude na smanjenoj stopi nezaposlenosti, već na povećanju ukupnog broja zaposlenih, koji je kod nas na jako niskom nivou.