Privreda Tuzlanskog kantona
Područje Kantonalne privredne komore Tuzla predstavlja cjelinu Tuzlanskog kantona u okviru 10 kantona Entiteta Federacije BiH i prostire se na površini od 2.549,00 km2 što je 5,17% površine države BiH ili 10,1% površine Federacije BiH.
Površina ukupno:
- Regija SIB – 7.264 km2
- FBiH - 26.110 km2
- RS - 25.099 km2
- BiH - 51.209 km2
Kantonalna privredna komora obuhvata 13 općina i to:
Red. broj |
Općina |
km 2 |
Struktura % |
|
1. |
Banovići |
185,00 |
7,00 |
2. |
Čelić |
140,00 |
5,30 |
3. |
Doboj - Istok |
41,00 |
1,50 |
4. |
Gračanica |
216,00 |
8,10 |
5. |
Gradačac |
218,00 |
8,20 |
6. |
Kalesija |
201,00 |
7,60 |
7. |
Kladanj |
331,00 |
12,50 |
8. |
Lukavac |
337,00 |
12,70 |
9. |
Sapna |
118,00 |
4,50 |
10. |
Srebrenik |
248,00 |
9,40 |
11. |
Teočak |
29,00 |
1,10 |
12. |
Tuzla |
294,00 |
11,10 |
13. |
Živinice |
291,00 |
11,00 |
|
UKUPNO: |
2549,00 |
100,00 |
|

Na dan 31.12.2005.godine na području Kantonalne privredne komore živi 509.215 stanovnika što je 13,2% ukupnog stanovništva države BiH ili 21,9% stanovništva Entiteta Federacije BiH.
454680 |
Bošnjaka |
90,42 % |
26726 |
Hrvata |
5,31 % |
16117 |
Srba |
3,21 % |
5339 |
Ostalih |
1,06 % |
Nacionalna struktura stanovništva – stanje 31.12.2005.godine (procjena):
|
Ukupno |
Bošnjaci |
Hrvati |
Srbi |
Ostali |
UKUPNO |
502.862 |
454.680 |
26.726 |
16.117 |
5.339 |

Starosna struktura stanovništva – stanje 31.12.2005.godine – procjena:
|
Ukupno |
0 - 14 |
15 - 64 |
65 i više |
UKUPNO |
502.862 |
108.688 |
351.575 |
49.321 |
Prosječna gustina naseljenosti ovog područja je 192 stanovnika po 1 km2, u čemu najveću gustinu naseljenosti bilježi općina Tuzla gdje na 1 km2 živi 462 stanovnik, Gračanica 246, Teočak 242, Gradačac 217, Živinice 181, Kalesija 174, Srebrenik 169, Banovići 156.
Na području Kantonalne privredne komore zastupljene su skoro sve oblasti privređivanja kako privredne i neprivredne djelatnosti, što je preduslov za ekonomski razvoj ovog područja.
Koje su to oblasti privređivanja vidi se iz sljedeće tabele |
A. Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
I. Prijevoz, skladištenje i veze |
C. Rudarstvo |
J. Finansijsko posredovanje |
D. Prerađivačka industrija |
K. Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge |
E. Snabdijevanje, opskrba električnom energijom, gasom/plinom i vodom |
L. Javna uprava i odbrana, obavezno osiguranje |
F. Građevinarstvo |
M. Obrazovanje |
G. Trgovina, popravak motornih vozila |
N. Zdravstvena i socijalna zaštita |
H. Ugostiteljstvo |
O. Ostale javne, društvene, socijalne i vlastite uslužne djelatnosti |
Ostvarenje fizičkog obima industrijske proizvodnje na Tuzlanskom kantonu po granama djelatnosti kao i struktura učešća pojedinih grana je sljedeća:
|
Indexi fizičkog obima / obujma industrijske proizvodnje |
Struktura učešća 2006. |
Index
I-XI 2005/I-XI 2006 |
|
Industrija ukupno |
100,00 |
102,1 |
C. Rudarstvo
|
34,19 |
99,4 |
10. Vađenje ugljena i treseta |
28,83 |
100,0 |
14. Vađenje ostalih ruda i kamena |
5,36 |
95,9 |
D. Prerađivačka industrija
|
31,28 |
116,2 |
15. Proizvodnja hrane i pića |
6,12 |
107,9 |
16. Proizvodnja duhanskih proizv. |
0,29 |
90,3 |
17. Proizvodnja tekstila |
0,01 |
- |
18. Proizvodnja odjeće, dorada i
bojenje krzna |
2,25 |
98,5 |
19. Prerada kože, izrada
galanterije i obuće |
1,95 |
116,2 |
20. Prerada drveta/proizvodnja
od drveta (osim namještaja) |
2,96 |
104,6 |
21. Proizvodnja celuloze, papira
i proizvoda od papira |
0,22 |
150,8 |
22. Izdavačka i štamparska
djelatnost |
0,12 |
97,8 |
23. Proizvodnja koksa, naftnih
derivata i nuklearnog goriva |
0,23 |
97,4 |
24. Proizvodnja kemikalija i
kemijskih proizvoda |
3,36 |
166,3 |
25. Proizvodnja proizvoda od
gume i plastike |
0,23 |
114,0 |
26. Proizvodnja ostalih nemetalnih
mineralnih proizvoda |
5,83 |
111,9 |
27. Proizvodnja metala |
0,23 |
98,5 |
28. Proizvodnja proizvoda od
metala, osim mašina i opreme |
1,91 |
120,8 |
29. Proizvodnja mašina |
0,38 |
176,3 |
31. Proizvodnja električnih mašina
i aparata 0,15 90,3 |
|
27,9 |
34. Proizvodnja motornih vozila,
prikolica i poluprikolica |
0,08 |
114,0 |
35. Proizvodnja ostalih
prijevoznih sredstava |
0,05 |
90,9 |
36. Proizvodnja namještaja,
prerađivačka industrija |
4,88 |
107,8 |
37. Reciklaža |
0,03 |
104,0 |
E. Snabdijevanje/električnom
energijom, gasom i vodom
|
34,53 |
89,5 |
40. Snabdijevanja (opskrba)
električnom energijom, gasom,
parom i toplom vodom |
29,76 |
90,5 |
41. Skupljanje, prečišćavanje i
distribuiranje vode |
4,77 |
80,4 |
|
Iz gornjih podataka se uočava da je veliko učešće baznih grana privrede, što je inače bila karakteristika ovog područja, ali se nastoji ka promjeni strukture proizvodnje u korist prerađivačke industrije, kao i pokušajima na razvoju poljoprivredne proizvodnje kao osnov za dalji razvoj prehrambene industrije.
Tendencija je ka razvoju i većem učešću preračivačke industrije kod proizvodnje i prerade drveta, zatim ostalih nemetalnih minerala kao i kod tekstila i obućarske indsutrije, što neznači da i ostale grane nemaju preduslov za veći razvoj i veće učešće u strukturi industrijske proizovdnje.
Registrirani poslovni subjekti Tuzlanskog kantona prema vrsti djelatnosti u kojima se odvija naprijed navedena industrijska proizvodnja kao i uslužna djelatnost na dan 31.12.2005.godine:
UKUPNO |
5.147 |
A. Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribolov |
90 |
B. Ribarstvo |
xxxx |
C. Rudarstvo |
35 |
D. Prerađivačka industrija |
696 |
E. Snabdijevanje/opskrba električnom energijom, plinom/gasom i vodom |
15 |
F. Građevinarstvo |
368 |
G. Trgovina: popravak motornih vozila, motocikla, te predmeta za vlastitu upotr./upor. i domaćinstvo/kućanstvo |
1.773 |
H. Ugostiteljstvo |
89 |
I. Prijevoz, skladištenje i veze |
447 |
J. Finansijsko/Finansijsko posredovanje |
16 |
K. Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge |
314 |
L. Javna uprava i odbrana/obrada; obavezno/obvezno socijalno osiguranje |
312 |
M. Obrazovanje |
186 |
N. Zdravstveno i socijalna zaštita/skrb |
226 |
O Ostale javne društvene, socijalne i vlastite uslužne djelatnosti |
576 |
Ostvarene investicije u 2005. godini za Tuzlanski kanton iznose 323.754 hilj/KM, po čemu je Tuzlanski kanton na drugom mjestu od ukupno 10 Kantona u F BiH, ili 16,9% ukupno ostvarenih investicija F BiH u 2005. godini koje su iznosile 2.212.902 hilj.KM. Tuzlanski kanton je ostvario porast investicija za 15,2% u odnosu istog perioda 2004. godini kada su ostvarene investicije iznosile 258.066 hilj.KM.
Vrijednost ukupno izvršenih građevinskih radova za devet mjeseci ove godine na Tuzlanskom kantonu iznose 62.191 hilj.KM ili za 3,55% manje nego u istom periodu predhodne godine kada je ukupna vrijednost ostvarena od 64.476 hilj..KM.
Struktura vrijednosti izvršenih građevinskih radova izgleda ovako:
Ukupno u 000 KM |
Prema vrsti radova |
Ukupno u 000 KM |
Prema vrsti radova |
|
|
Novograd. |
Ostali rad. |
|
|
Novograd. |
Ostali rad. |
I-IX/2003.god. |
64.476 |
41.736 |
22.740 |
I-IX/2003.god. |
62.191 |
38.447 |
23.744 |
- na zgradama |
45.208 |
36.492 |
8.716 |
- na zgradama |
35.366 |
29.559 |
5.807 |
- na ostalim građ. |
19.268 |
5.244 |
14.024 |
- na stalim građ. |
26.825 |
8.888 |
17.937 |
Posmatrajući strukturu vrijednosti izvršenih građevinskih radova, uočava se da je ukupno u strukturi najveće učešće ulaganja u zgrade kako u 2003. kada je iznosilo 70,11%, tako i u 2004. godini koje iznosi 56,87%, uz konstataciju o smanjenju učešća u korist povećanja vrijednosti ulaganja na ostalim građevinama (2004. godine 43,13%), a (2003. godine 28,89%).
Ista je situacija ako posmatramo novogradnju ukupno i po vrsti ulaganja. Kod zgrada je došlo do smanjenja učešća i to: sa 87,43% koliko je bilo u 2003. godini, na 76,88% u 2004. godini.
Kod ostalih radova takođe su zabilježene iste tendencije, trend smanjenja učešća u strukturi kod zgrada u korist povećanja ulaganja na ostalim građevinama.
Opšta konstatacija da je i pored povećanja apsolutnog iznosa vrijednosti izvršenih građevinskih radova za 9 mjeseci ove godine, došlo do smanjenja učešća u strukturi i to na zgradama a u korist povećanja ulaganja kod ostalih građevina.
Ostvareni promet u trgovini na malo s PDV-om za devet mjeseci 2006.godine iznosi 1.001.202 hilj.KM i nije uporediv s predhodnom 2005. godinom. U trgovini TK u devetom mjesecu ove godine zaposleno je 4.690 radnika, a trgovini na veliko 1.862, a na malo 1.797 radnika. manje nego u istom mjesecu prethodne godine (2.656).
Prihod u ugostiteljstvu za devet mjeseci 2006 godine ostvaren je u iznosu od 11,6 mil KM i u odnosu na isti period prošle godine povećan je za 6,5 %.
Broj turista za devet mjeseci 2006. godine iznosi 29.959 i manji je za 20,1% u odnosu na isti period prethodne godine (kada je iznosio 37.479). Broj stranih turista u devetom mjesecu ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine je manji za 9,17% i iznosi 1.245 sa 2.298 ostvarenih noćenja.
Prevoz putnika u period januar – oktobar 2006. godine izražen u broju prevezenih lica ukupno iznosi 20.002 hilj. ili za 0,1 više nego u istom periodu prethodne godine.
Prevoz robe za isti period ove godine izražen u tonskim kilometrima iznosi 111.190 hiljada ili za 16,8% više nego u istom periodu prethodne godine.
U Tuzlanskom kantonu krajem oktobra 2006. registrovano je ukupno zaposlenih 71.841 lica što je za 2,00% više u odnosu na prosjek zaposlenosti u 2005. godini (kada je to iznosilao 69.172 lica. Od ukupno zaposlenih na privredu otpada oko 74% a neprivredu 26%.
Kakva je zaposlenost i plaće po oblastima privređivanja vidi se iz slijedeće tabele:
|
Broj zaposlenih oktobar 2006
|
Prosječna neto plaća u KM |
UKUPNO: |
71.841 |
580,79 |
A Poljoprivreda,lov i šumarstvo |
2.536 |
571,67 |
B Ribarstvo |
- |
- |
C Rudarstvo |
8.725 |
629,87 |
D Prerađivačka industrija |
16.928 |
408,85 |
E Snabdijevanje/Opskrba lektričnomenergijom,gasom/plinom i vodom |
2.740 |
865,71 |
F Građevinarstvo |
4.237 |
428,17 |
G Trgovina na veliko i malo;popravak motornih vozila i motocikala; te predmete za vlastitu i upotrebu/uporabu i domaćinstvo/kućanstvo |
8.412 |
425,92 |
H Ugostiteljstvo |
1.886 |
458,13 |
I Prijevoz,skladištenja i veze |
5.032 |
621,77 |
J Financijsko/Finansijsko posredovanje |
1.083 |
1.082,46 |
K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge |
1.333 |
608,74 |
L Javna uprava i odbrana/obrana; obavezno/obvezno socijalno osiguranje |
5.165 |
785,87 |
M Obrazovanje 6.273 512,65 |
6.733 |
652,39 |
N Zdravstvena i socijalna zaštita/skrb |
5.249 |
727,39 |
O Ostale javne, društvene, socijalne i ostale uslužne djelatnosti |
1.492 |
559,98 |
P Privatna domaćinstva sa zaposlenim osobama |
- |
- |
00 Neraspoređeno po djelatnostima SKD |
290 |
- |
|
|
|
U istom periodu registrovano je nezaposlenih 85.515 lica, što je manje za 1,8% nego u desetom mjesecu 2006. godine.
U strukturi nezaposlenih lica na stručna lica otpada 66,8% ili 57.782, a nestručna 33,2% ili 28.733 lica.
Na Tuzlanskom kantonu u strukturi nezaposlenih na žene, otpada 40%.
Kakvo je stanje u visokom obrazovanju na Tuzlanskom kantonu može se vidjeti iz slijedeće tabele:
|
|
Broj visokoškolskih ustanova |
Upisani studenti |
|
|
|
Ukupno |
Žene |
UNIVERZITET TUZLA |
2002/03. |
11 |
8.455 |
4.575 |
Fakulteti |
2002/03 |
10 |
8.420 |
4.557 |
Prirodno-matematički |
2002/03 |
1 |
977 |
617 |
Elektrotehnički |
2002/03 |
1 |
416 |
57 |
Mašinski |
2002/03 |
1 |
240 |
8 |
Rudarsko-geološki |
2002/03 |
1 |
424 |
90 |
Tehnološki |
2002/03 |
1 |
300 |
129 |
Medicinski |
2002/03 |
1 |
684 |
376 |
Ekonomski |
2002/03 |
1 |
1.826 |
1.018 |
Filozofski |
2002/03 |
1 |
2.795 |
1.880 |
Defektološki |
2002/03 |
1 |
449 |
350 |
Pravni fakultet u Sarajevu
Odjeljenje Tuzla |
2001/02 |
- |
947 |
575 |
Fakultet za tjelesni odgoj i sport |
2002/03 |
1 |
309 |
32 |
Akademija dramskih umjetnosti |
2002/03 |
1 |
35 |
18 |
SPOLJNOTRGOVINSKA RAZMJENA I – XII/2006
Tuzlanski kanton I-XII 2006. |
- ukupan izvoz |
691 mil. KM |
- ukupan uvoz |
1.096 mil. KM |
- obim |
1.787 mil KM |
- Saldo |
- 405 mil.KM |
|
|
- pokrivenost uvoza izvozom za I-XII/2006. |
58,7% |
|
|
- rast izvoza |
26,62% |
- rast uvoza |
1,62% |
- rast obima |
10,01% |
- rast saldo |
- 24,00% |
- rast pokrivenosti |
40,02% |
U Tuzlanskom kantonu zabilježen je pozitivan rast salda, što upućuje o pozitivnom trendu, odnosno bržem rastu izvoza od rasta uvoza, ili opadajućoj stopi rasta uvoza. Istovremeno zabilježeno je i povećanje stope rasta pokrivenosti uvoza izvozom koja je veća, kako u odnosu na BiH, tako i na Federaciju BiH.
Učešće Tuzlanskog kantona u spoljnotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine za period I-XII/2006. godine:
|
učešće |
|
Izvoz |
Uvoz |
- BiH |
100,00% |
100,00% |
- Tuzlanski kanton |
13,10% |
9,76% |
Učešće Tuzlanskog Kantona u spoljnotrgovinskoj razmjeni u Federaciji Bosne i Hercegovine za dvanaest mjeseci 2006. godine
Izvoz |
|
F BiH |
100,00 % |
Tuzlanski kanton |
19,13% |
Uvoz |
|
F BiH |
100,00% |
Tuzlanski kanton |
13,83% |
Kada je u pitanju Tuzlanski kanton može se slobodno konstatovati da su zabilježene određene pozitivne tendencije i kad je u pitanju veći porast izvoza od uvoza, zatim veći procenat pokrivenosti uvoza izvozom kako u odnosu na BiH tako i F BiH, zatim dosta visoko učešće u ukupnom izvozu FBiH, čak veći procenat nego što je učešće uvoza u F BiH.
Izvoz uvoz po glavi stanovnika I-XII/2006.
|
Prosjek izvoza po stanovniku |
Prosjek uvoza po stanovniku |
BiH |
1.364,93 |
2.909,16 |
F BiH |
1.554,48 |
3.410,72 |
Tuzlanski kanton |
1.356,52 |
5.152,95 |
Izvoz – uvoz po općinama Tuzlanskog kantona za I-XII mjeseci 2006. godine
U izvozu najveće učešće imaju općine: |
|
|
|
Iznos u mil.KM |
% učešća |
Lukavac |
193,3 |
27,99 |
Tuzla |
108,9 |
15,78 |
Gradačac |
183,6 |
26,58 |
Gračanica |
99,9 |
14,47 |
Živinice |
28,6 |
4,14 |
Srebrenik |
22,1 |
3,20 |
Doboj Istok |
13,8 |
1,99 |
Na svih ostalih 6 općina otpada ukupno 1.122,00 hilj. KM izvoza ili 0,1% od ukupno ostvarenog izvoza TK.
U uvozu najveće učešće imaju općine: |
I-XII 2006. |
|
Iznos u mil.KM |
% učešća |
Tuzla |
255,2 |
23,28 |
Gradačac |
235,8 |
21,51 |
Lukavac |
218,6 |
19,94 |
Gračanica |
132,2 |
12,06 |
Srebrenik |
90,1 |
8,21 |
Živinice |
100,0 |
9,12 |
Banovići |
18,6 |
1,69 |
Kalesija |
17,4 |
1,58 |
Na ostalih 6 općina otpada ukupno 9,5 mil. KM ukupno ostvarenog uvoza ili 0,2% ukupno ostvarenog uvoza u iznosu od 1096,3 mil. KM.
Na Tuzlanskom kantonu najveću pokrivenost uvoza izvozom ima općina Kladanj 229,83% zatim općina Banovići 98,80%,.
Najveći prosjek izvoza po stanovniku ima općina Gradačac 3.866,20 Lukavac 3.719,46; i Gračanica 1.872,43, što je iznad prosjeka Tuzlanskog kantona.
Najveći prosjek uvoza po stanovniku ostvaren je u općinama: Gradačac 4.964,94, Lukavac 4.205,96,Gračanica 2.476,80,Srebrenik 2.368,31, što je iznad prosjeka Tuzlanskog kantona.
Bitno je istaći da je općina Lukavac ostvarila veći prosjek izvoza po stanovniku ne samo od Kantona Tuzla, nego i od prosjeka izvoza u BiH i Federaciji BiH.
Pregled najvećih uvoznika i izvoznika za I-XI 2004. Tuzlanskog kantona
Najveći uvoznici |
1. |
GLOBAL ISPAT KOKSNA INDUSTRIJA d.o.o. Lukavac |
2. |
TMD Ai d.o.o. Gradačac |
Najveći izvoznici |
1. |
GLOBAL ISPAT KOKSNA INDUSTRIJA d.o.o. Lukavac |
2. |
TMD Ai d.o.o. Gradačac |
Pripremila: Suada Morankić, dipl.ecc |